Vježbate i pazite na ishranu, ali vam je s godinama sve teže da održite idealnu težinu. Istraživanja su pokazala da između 6. i 18. godine potrošnja kalorija u mirovanju (bazalni metabolizam) opadne za nevjerovatnih 25 %, a poslije 20. godine ona opada za 2 do 3 procenta u svakoj deceniji života. Srećom postoje načini da se prirodno usporavanje metabolizma odloži, a potrebno je da uvedete neke sitne trikove u svoj životni stil.
Voda je neophodna ne samo za dobro zdravlje nego i za bilo kakvo zdravlje jer bez nje nema života. Potreba za vodom tj. količina koju trebamo piti varira od pojedinca do pojedinca.
Pitanje “Koliko tekućine treba piti svaki dan?” je jednostavno, ali odgovor je malo kompleksniji.
Možda ste se zapitali koliko su vaše navike pijenja štetne za vaš proces izgradnje mišića. Zar je toliko štetno izaći sa dečkima i popiti nekoliko piva petkom nakon posla? Ako želite biti mršavi, da li to znači da se trebate ostaviti alkohola na sljedećih mjesec ili dva?
Za neke osobe dobivanje na težini je jednako teško kao za neke gubljenje na težini. U nastavku vam donosimo načine kako povećati tjelesnu težinu na zdrav način. Želite imati malo više mesa na svojim rebrima? Već vam je dosta da vam svi govore da ste mršavko od 50-ak kilograma?
Što ste bliže prirodi, to je veća vjerojatnost da ćete biti zdraviji. Otkrili su to rezultati najnovijeg istraživanja.
Naime, osobe koje žive unutar jednog kilometra od parka ili područja s drvećem, proživljava manje napetosti i depresije, objavili su nizozemski znanstvenici.
Poznata je stvar da vježbanje i pravilna prehrana idu ruku pod ruku!
Znate li uistinu koja hrana godi vašim mišićima? Ako želite privući poglede suprotnog spola, vrijeme je da naučite što jesti prije, za vrijeme i nakon vježbanja.
Ljetne tropske temperature lakše se podnose uz laganu hranu bogatu vitaminima, velike količine tekućine i redovito rashlađivanje tuširanjem. Iscrpljivanje tijela napornim aktivnostima odgodite za hladnije dane, savjetuju stručnjaci.
Utjecaj sunca:
Pretjerano izlaganje suncu može uzrokovati povišenu temperaturu, opekline drugog stupnja, dehidraciju, neravnotežu elektrolita, infekciju i šok...
Krpelji su paraziti toplokrvnih životinja, a iznimno i čovjeka. Šume i proplanci pružaju im dom, a ljudima koji ih posjećuju radi izletničkih užitaka ili zbog posla mogu načiniti neugodnosti. Značajni su jer mogu prenositi neke bolesti, no nasreću samo mali broj krpelja nosi uzročnike bolesti.
