Kampiranje nije samo ugodno provođenje godišnjeg odmora ili ljetnih praznika. Kampiranje je cijeli jedan lifestyle čiji komercijalni počeci sežu u rane 1900-te, kada Thomas Hiram Holding, pionir kampiranja, izdaje svoj Priručnik za kampiranje. Popularnost kampiranja raste uslijed porasta procesa urbanizacije, kao odgovor na izoliranost zapadnjačkog sustava života.
Bivakovanje kao način boravka u planini može biti planiran, ali se može desiti da grupa ili pojedinac budu primorani da neplanirano provedu noć na otvorenom. Šta tada uraditi? Oni bez iskustva će se loše provesti i u najsretnijim okolnostima biće neispavani, umorni, gladni i žedni. Pa zašto se ne pripremiti za ovakav slučaj, koji može realno da se desi posjetiocu visokih planina?
Kod uspona otprilike svakih sat vremena treba uciniti kraci odmor (najviše tri minute, kako se ne bi ohladio, a potom prehladio). Prvu takvu stanku iskoristi za zatezanje vezica na cipelama i prilagodavanje naprtnjace. Veci odmor potreban je svakih 2-3 sata hoda, najbolje u nekom cvrstom objektu. Najveci odmor planiraj za vrijeme najvece podnevne žege.
Visinska bolest je naziv za skup simptoma koji se javljaju pri boravku na visokoj nadmorskoj razini. Obično se javlja iznad 2500 m, često pri brzom usponu koji ne dozvoljava tijelu prilagodbu. U većini slučajeva radi se o blagom poremećaju koji uključuje glavobolju,
Na ovo bi pitanje sto planinara vjerojatno ponudilo sto odgovora. Mi vam nudimo zaraznu strast, fino pomiješanu sa četvrt stoljeća iskustva. Razgovarajući sa ljudima o planinarstvu često puta sam čuo, a još češće naslutio neizgovoreno pitanje: "Zašto planinariti? Čemu to? Što je tu tako zanimljivo?"
Štapovi za planinarenje prije spadaju u opremu za hodanje nego u opremu za penjanje. Složivi su u tri dijela. Služe da smanje opterećenost nogu (prije svega koljena), pogotovo kada planinari prelaze dugačke dionice ili nose težak ruksak. Da bi dugo trajao, vrh štapa se proizvodi od karbida.
Vjerujem da svaki prosječan roditelj ove zemlje može u pet minuta pronaći barem nekoliko razloga zašto djecu ne treba voditi u planine. Najčešće se čuju razlozi tipa:
Danas je osnovna i najčešća markacija (više od 95%) crveno-bijela okrugla markacija.
