Orjen (1.894 mNv)

Masiv Orjena je dio vijenca priobalnih planina Crne Gore i svakako njegov najzanimljiviji dio. Zauzima jugozapadni dio Crne Gore. Po prostoru je najveći planinski masiv na Jadranu. Smjestio se na tromedji Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine na površini od oko 400 km2.

Okosnicu masiva čine grupe vrhova koje se nalaze u centralnom dijelu koji pripada Crnoj Gori. Orjen je sastavni dio Dinarskog sistema iako smjer pružanja nema izraziti pravac pružanja tipičan za Dinaride. Kraške pojave su veoma izrazite uz specifičan položaj slojeva sa pravilno rasporedjenim horizontalnim slojevima raznih debljina. Posebno impresioniraju duboke i uske vrtače., lijevci koji se vertikalno probijaju kroz slojeve.Najviši vrh Orjena, Zubački kabao, ujedno i najvisočiji vrh primorskih dinarida visok je 1894 metara.

Kako doći?

Zahvaljujući svojoj ulozi u prošlosti prilaz Orjenu je relativno lagan sa svih strana. Pristupi su mogući i sa bosanske i hrvatske strane. Ako se nalazite u Crnoj Gori a želite na Orjen onda vas svi putevi vode u Herceg Novi, grad na ulazu u Bokokotorski zaliv. Ukoliko nemate prevozno sredstvo do planinarskog doma možete i doći pješke. Sa glavne autobuske stanice u Herceg Novom vodi markirana staza kroz naselje Srbinja, Ustaničkom ulicom, dalje širokom kamenom stazom koja je nekada bila jedina komunikacija Novog sa zaledjem. Staza ulazi u crnogoričnu šumu, na njenom kraju staza izlazi na asfaltni put kod sela Kameno, gdje na raskrsnici puteva treba otići desno, u gornjem dijelu polja kod crkve Svetog Nikole možete otići prečicom koja će vas odvesti do motela Borići ili produžiti asfaltnim putem do motela odakle počinje završni uspon do planinarskog doma Za Vratlom. Na ovoj pristupnoj stazi nalazi se više izvora pijaće vode.Pristup ovom stazom traje oko 3,5 h. Zbog rekonstrukcije regionalnog puta staza je u donjem dijelu prekinuta i biće ponovo uspostavljena po završetku radova sredinom 2008.g. Ukoliko ste motorizovani, u mjestu Meljine, 2 km od centra Herceg Novog treba se uključiti na regionalni put Meljine-Trebinje. Put se trenutno rekonstruiše pa su mogući zastoji. Nakon desetak km u selu Kameno skrenuti desno i nastaviti do motela Borići. Odatle počinje markirana planinarska staza koja vodi do planinarskog doma Za Vratlom, oko 1 h. hoda. Ovdje smo opisali prilaze do doma Za Vratlom jer on predstavlja dobru polaznu tačku za sve planinarsko alpinističke aktivnosti na Orjenu. Prilaz planinuije moguć i preko Vrbanja do kojeg je najlakše stići već pomenutom cestom koja vodi od Meljina ka Trebinju, preko sela Kameno, Mokrine i Kruševice.

Smještaj

Ni Orjen ne predstavlja izuzetak u crnogorskim planinama po brojnosti smještajnih objekata.Trenutno je na Orjenu u potpunosti u funkciji samo planinarski dom Za Vratlom kojim gazduje PSD Subra iz Herceg Novog. Drugi planinarski dom koji postoji na Orjenu nalazi se na Vrbanju i njime upravlja HPD Dubrovnik se trenutno rekonstruiše.Prema potrebi i dogovoru može biti otvoren. PSD Subra trenutno radi na preuređivanju skloništa na Orjenskom sedlu u planinarski dom.Dom Za Vratlom se nalazi u južnom dijelu masiva, 7 km udaljen pravolinijski od HN, na visini od 1160. Do njega vodi markirana staza od gradske autobuske stanice, a najveći dio puta se može preći i kolskim prevozom (do Motela ''Borići''). Posjeduje smještajni kapacitet od 50 ležaja, struju (preko agregata) i vodu (cisterna). Otvoren je pretežno vikendom ili po dogovoru. Predstavlja dobru polaznu tačku kako za planinare tako i za alpiniste i speleologe.

Vrhovi

Zubački kabao (1894 mNv)

Komovi (2487 mNv)

Planina Komovi se prostire u jugoistocnom dijelu Crne Gore izmedju Bjelasice i Prokletija, izmedju rijeka Lima i Tare. Komovi pod svojim imenom ujedinjuju tri planine: Kom Vasojevicki 2460m, Kom Kučki 2487m, Kom Ljevorecki 2453m

Komovi su sa Durmitorom i Bjelasicom najimpozantniji masiv u dinarskom sistemu planina. Raznovrsna i jedinstvena flora i fauna, bezbroj bistrih planinskih izvora i rijeka, mnostvo kulturnih spomenika, crkava i manastira, kao i toplina naroda koji živi pod Komovima ne mogu Vas ostaviti ravnodušnim. Naprotiv, kada se nadjete u carstvu bukovih i četinarskih šuma iznad kojih se kao titan u moru izdižu Komovi, dah zastaje "pered veličanstvom prirode".

Komovi su visoiki oko 2500 metara i kako navodi autor najnovije knjige o Komovima Bogdan Labović "počivaju na plećima i tjemenima Varde, Štavne, Ljubana i dijela Rogama, sa vasojevičke, te Carina i drugog dijela Rogama, sa kučke strane. Ova ogromna stena u osnovi ima više od 30 kilometara, a sa njegove visine horizont se ne može sagledati ni najsavremenijim dvogledom.

"Ko bi htio da vidi u prirordi najljepšu panoramu, pa i najveću, taj nek ne žali truda da se na Komove ispenje", piše jedan od najvećih zaljubljenika u Komove prota Miloš Velimirović daleke 1880. godine. Narodna pjesma to samo potvrdjuje: "Kad pogledaš sa svih strana, Kom je glava planinama, Kom je glava planinama i lijepim dolinama".

A te doline, potkomske bujne šume i brda učinili su da, ne bez razloga, varošice na istočnoj strani Lima od Plava do Bijelog Polja ( Gusinje, Plav, Andrijevica, Berane) narod nazove "Misir".

Na drugoj sjeverozapadnoj strani, prostire se dolina najljepše i najčistije evropske rijeke Tare.

Ne zna se tačno kako su Komovi dobili ime. Ima više tumačenja. Neki itraživači tvrde da riječ kom od starog sanskritskog jezika i znači ostrvo. Drugi pak smatraju da je riječ kom do arapskog porijekla i označava planinu, a ima i mišljenja da porijeklo riječi kom leži u staroslovenskom jeziku gdje znači brijeg. Dobar poznavalac ovog kraja pisac dr J.Erdeljanović tvrdi da je ime kom ilirskog porijekla.

Vrhovi

Kom Vasojevicki (2460mNv)

Kom Kučki (2487mNv)

Kom Ljevorecki (2453mNv)

Biokovo (1.762 mNv)

Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Dalmatinske zagore. Proteže se od pr

ijevoja Dubci na zapadu do prijevoja Sarnač na istoku, te od prijevoja Turija iznad Župe na sjeveru do makarskog poluotoka Osejava na jugu. U masiv Biokovo u širem smislu ubrajaju se i planine Rilić i Sutvid kao jedna cjelina, te Matokit i Šibenik kao druga.

Biokovo se nalazi na području gradova Makarska i Vrgorac, te općina Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora, Zagvozd, Zadvarje i Šestanovac. Sela u Zagori pod Biokovom smještena su na 1100 m nadmorske visine.

Najviši vrh planine je Sveti Jure, visok 1762 metra, na kojem se nalazi TV odašiljač i do kojeg vodi Biokovska cesta duga 23 km.

Područje planine Biokovo je proglašeno Parkom prirode 1981. godine. Republika Hrvatska je 1998. godine osnovala Javnu ustanovu Park prirode Biokovo, čija je djelatnost zaštita, održavanje i promicanje Parka prirode Biokovo.

Glavni ulaz na planinu Biokovo, uz brojne šetne staze, nalazi se na 6. kilometru državne ceste Makarska – Vrgorac (predio Stara), gdje počinje Biokovska cesta, a označen je znakovima obavijesti i smeđom signalizacijom.

SVETI JURE

Sveti Jure je, sa svoja 1762 metra visine, najviši vrh Biokova i treći najviši planinski vrh Hrvatske, iza vrha Sinjal na Dinari (1831 m) te vrha Kamešnica na planini Kamešnici (1809 m). Do njega je moguć pristup planinarskim stazama, kao i Biokovskom cestom, najvišom hrvatskom prometnicom.

Sa Svetog Jure se pruža fantastičan pogled na Makarsko primorje, otoke i Zabiokovlje. Za vedrih dana moguće je vidjeti planinu Monte Gargano u Italiji, udaljenu 250 km. U ljetnoj je sezoni vrh atraktivna turistička lokacija, na koju brojne turiste dovoze minibusevi.

RTV odašiljač na Svetom Juri

S obzirom na nadmorsku visinu i činjenicu da se nalazi na razmeđi mediteranske i kontinentalne klime, na Svetom Juri je prosječna godišnja temperatura oko 4 °C, a snijeg se zadržava veći dio godine; ovo je jedna od najhladnijih točaka Hrvatske.

Na samom vrhu, na koji je pristup zabranjen, nalazi se radio-televizijski odašiljač, koji je 1965. godine izgradila tadašnja Televizija Zagreb. Za potrebe gradnje sagrađena je i cesta, koja je asfaltirana 1978. godine. Cesta je izgrađena radom i zalaganjem lokalnog stanovništva.. Odašiljač je visok 90 metara, a vrh odašiljača je najviša točka u Hrvatskoj, s visinom od 1850 metara.

Na Svetom Juri se nalazi istoimena crkvica, izgrađena 1968. godine nedaleko od stare crkvice, srušene zbog gradnje odašiljača. Misno slavlje u crkvici održava se zadnje subote u srpnju, kada većina vjernika iz Primorja i Zagore dolazi do nje pješice.

Pod vrhom je planinarski dom "Pod Svetim Jurom", u vlasništvu Parka prirode Biokovo.

Vrhovi

Sveti Jure (1762 mNv)

Troglav (1658 mNv)

Sveti Ilija (1642Nv)

Šćirovac (1619 mNv)

Kimet (1536 mNv)

Veliki Šibenik (1467 mNv)

Vošac (1421 mNv)

Sutvid (Sveti Vid) (1332 mNv)

Sveti Roko (1228Nv)

Bukovac (1262 mNv)

Budućnost pred vratima: beskonačno skijanje

S južne hemisfere stižu vijesti o beskonačnoj stazi za skijanje pokrivenoj krovom i otvorenoj cijele godine.
Efekt globalnog zatopljenja i sve veće zanimanje za rekreativno skijanje moglo bi u prvi plan sljedećih nekoliko godina izbaciti jedno ime, ono Kevina Ferrisa. A čime bi Kevin mogao zadužiti širu skijašku populaciju?

Ruište

Ne postoji ljepša lokacija od ove - Dar prirode tako nevjerovatno blizu centra grada! Na rubu Mostara, pronaći ćete mir i opuštanje, samo 18 km od centra grada. Okružen Munika borovinom, endemskim i danas vrlo rijetkim drvetom, glasi kao jedan od najbogatijih prostora kisikom u ovom dijelu Europe. Zbog znatne visinske (1050 m) razlike boravak je posebno ugodan ljeti kada je temperatura niža i do 11°C u odnosu na centar Mostara.

Podobna pozicija naše ljetne terase osigurava pogled na prekrasne panorame prirode koji su odmor za oko i dušu. Sve ljubitelje skijanja posebno raduje zima kada je Rujište u svom najvećem sjaju. udaljeni smo: 18 km od centra Mostara 110 km od Aerodrom Sarajevo - vršimo i usluge dovoza putnika iz Sarajeva. 70 km od mora 18 km od Starog Mosta i starog grada 23 km od Aerodrom Mostar 52 km od Medjugorja

ZIMSKE AKTIVNOSTI U PARKU PRIRODE RUIŠTE

Spektakularan ski svijet na RujištuSki užitak pravo pred našim vratima i tako nevjerovatno blizu centra Mostara, to je usluga extra klase!Cca. 1 km ski staze, zabavna spuštanja, gostoljubljivi SKI bar, Fast food i Restoran, buduće ski zabave na otvorenom je sve ono što vas očekuje u ski sezoni. Na raspolaganju je i rent-a-ski u sklopu hotela u kojem možete iznajmiti pancerice, skije i štapovi, daske, sanke i dr. ski opremu. Noćno skijanjeKod nas možete biti aktivni i kada padne mrak, kompletna staza je osvjetljena reflektorima što omogućuje pravi NOĆNI SKI užitak. Snowboard Zamislite što biste sve propustili da nikada niste naučili voziti biciklo? Ali jeste, i zbog tih par sati učenja u ranom djetinjstvu, uživat ćete do kraja života! Sada taj osjećaj vožnje bicikla pomnožite sa stotinu i zamislite kako je na dasci za bordanje klizate osunčanim padinama skijališta i vrhunski se zabavljate uz svoje društvo. Sve to naučit ćete za samo nekoliko dana. S vama ce raditi profesionalno i strpljivo snowboard klub od našeg povjerenja BONK, a nakon "BonK" škole snowboardinga bordanje će vam biti kao hodanje. Snowboarding Klub "BonK" osnovan je 27.05.2010.godine u cilju promicanja, razvitka i unapredjenja snowboardinga u BiH, a od prosinca te iste godine postao je član BiH Skijaškog Saveza. Pratite naše snowbordere BONK na treninzima i natjecanjima na Rujištu, obratite se našem Snowboard klubu i instruktorima od povjerenja BONK.

Skijalište / staze i liftovi

Smještaj - ugostiteljski kapaciteti

Cjenovnik

Cjenovnik za sezonu 2012/2013 u pripremi

Foto galerija

Vezani članci i informacije

Imate više informacija o lokaciji? Pošaljite nam...

Informacije o destinaciji možete potražiti i u grupi PLANINARENJE

Tornik - Zlatibor

Zlatibor se nalazi na 238-om kilometru magistralnog puta Beograd - Crnogorsko primorje i ubraja se u najposećenije planinsko-turističko mjesto u Srbiji. Prosječna nadmorska visina je 1.000 metara, i sa više od 2.000 sunčanih sati godišnje i svoje kontinentalne klime Zlatibor je svojevrsna zračna banja - ljeti oaza mira i čistog zraka, a zimi skijaški centar.

Zlatibor је planina koja se prostire na površini od oko 1000 km2, dugačka је 30 km, а široka i do 15 km. Pruža se pravcem severozapad-jugoistok. Najviši vrh je Tornik (1496 m). Zlatibor se prostire između 43° 31' N i 43° 51' N, i između 19° 28' E i 19° 56' E. Poznato je ljetovalište i zimovalište, kao i klimatsko lječilište. Zlatibor se nalazi na sjevernom djelu oblasti zvane Stari Vlah, granične oblasti između Raške, Hercegovine i Bosne.

Temperaturne razlike su minimalne i ovaj predjel ima oko 2000 sunčanih sati godišnje. Prosječna godišnja temperatura iznosi 7,5 C, dok je prosječna dnevna 18 C. Najviša dnevna temperatura izmjerena je 1962. godine, kada je živa u termometru dostigla 33,6 C, dok je najniža temperatura zabilježena davne 1954. godine kada se spustila na čak 23,1 C ispod nule.

Zlatibor ima stogodišnju turističku tradiciju, a prvi hotel je izgrađen 1908. god. i u njemu su boravili kraljevi, pjesnici i slikari. Pod imenom Zlatibora podrazumjevaju se dva pojma, geografski i turistički, koji teritorijalno nisu identični:
"... Zlatibor kao geografska cjelina obuhvata prostor između reka Sušice i Uvca i istočnih padina Tare i zapadnih Murtenice. Na sjeverozapadu mu pripadaju sela Kremna i Mokra Gora, a na jugoistoku planina Murtenica, zlatiborska podgorja koja čine prelaz prema susednoj Tari, odnosno sandžačkim planinama.

Pod turističkim pojmom Zlatibora podrazumjeva se prostrana visoravan duga tridesetak i široka dvanaest kilometara, sa pravcem prostiranja severozapad-jugoistok, omeđena planinskim visovima Gradinom, Crnim vrhom, Čigotom, Murtenicom, Tornikom, Čavlovcem, Vijogorom i gornjim tokom rijeke Sušice. Na tom prostoru krajem prošlog i početkom ovog vijeka, počinju da se razvijaju turistička naselja: Ribnica, Kraljeva Voda, Palisad, Oko i Čajetina. ..."

SKIJALIŠTE:
Tornik, je novi stari skijaški centar 230 km od Beograda i 40 km od Užica. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.110m do 1.490m.
Ski centar je za zimu 2011. detaljno sređen i jedini je takav u okruženju. 36 topova za pravljenje snijega mogu pokriti sve staze te produžuju sezonu na 100 dana tako da ljubitelji skijanja mogu da računaju na Tornik ne samo kao vikend centar već i kao centar na kome se boravi i više dana.

Na samom Torniku postoje tri staze i to crna Zmajevac široka od 150 do 200 m a dugačka 1 km koja je idealna za vrhunski trening kao i odličan izazov za prave skijaše. Nekim jutrima kada napada puno novog snijega pa tabači čekaju da prvi posao za njih načine skijaši, tada je neverovatan doživljaj skijati po cijelcu. Zmajevac ide sa vrha Tornika 1496 m/nv i ima visinsku razliku od 320 m.

Oko Zmajevca ide veleslalomska staza Tornik dužine 1.300m i crvena je po konfiguraciji i prelijepa je za duge karving zaokrete. Ona produžuje blagim prelazom od 600 m i prelazi na stazu Bandera koja je dugačka oko 1 km i spušta se do podnožja Tornika i polazne stanice Pominog šestorosjeda.

Ove tri staze još opslužuju dva expres sidra Bandera i Krnevo plandište.
Na samom Torniku nema smestaja, ali je transver sa Zlatibora od 9 km veoma lak jer je put bez većih uzbrdica i lako se prelazi bilo osobnim prevozom ili u autobusom Turističke organizacije Zlatibor koji ide dva puta ujutru u 9 i 10 h i povratak u 13h 15h i 16h. U podnožju se nalazi planinska kuća Tornik sa ski rentom i restoranom, a na vrhu katun Stari Vuk, poznat po domaćim specijalitetima. Prije kretanja na skijalište pozovite ski info na 031 315 000.

Skijalište / staze i liftovi

ŽIČARE I SKI LIFTOVI

Tornik - šestosed, Dužina: 1.850 m

Krnevo plandište - ski lift, Dužina: 1100m

Bandera - ski lift, Dužina: 850m

SKI STAZE

Čigota, Dužina: 1.000 m, srednje laka

Zmajevac, Duzina: 1.250 m, teška

Tornik, Dužina: 1.600 m, srednja

Ribnica, Dužina: 400 m, laka

Ski put, Dužina: 600 m, laka

prof. Vladimir Ševkušić
ISIA instruktor

Odaberi bicikl za uživanje i vožnju s prijateljima!

U ubrzanom tempu života svakodnevno razmišljate o najjednostavnijem, najbržem i najjeftinijem načinu da dođete do željene lokacije. Bicikl je postao najčešće korišteno prijevozno sredstvo, a po nekim procjenama danas na cestama diljem svijeta postoji više od milijardu bicikala.

XC Škoda Liga Propozicije utrke - Bihać

U okviru natjecanja u Škoda XC biciklističkoj ligi u disciplini cross country (XC) po principu Olympic Cross Country (XCO) drugo natjecanje odžat će se u Bihaću. Ovom prilikom sa službenih stranica BK Japod Bihać donosimo Vam osnovne informacije o stazi i natjecanju.

XC Škoda Liga Propozicije utrke - Mostar

U okviru natjecanja u Škoda XC biciklističkoj ligi u disciplini cross country (XC) po principu Olympic Cross Country (XCO), tj. kružne utrke na neuređenim, brdsko-planinskim stazama, prvo natjecanje odžat će se u Mostaru na stazi Goranci. Ovom prilikom sa službenih stranica BK Mostar donosimo Vam osnovne informacije o stazi i natjecanju.

HRVARSKA - PEĆINSKI PARK GRABOVAČA

Na Grabovači se nalazi neprocjenjivo bogatstvo podzemnih krških oblika, čak 1/4 od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Grabovača je jedini pećinski park u Hrvatskoj.