Iako je za većinu ljudi ubod većine insekata, kao što su pčele, ose (uključujući stršljenove), komarci ili mravi, bezazlen te predstavlja samo prolaznu manju nelagodu, opnokrilaca se posebno moraju paziti osobe alergične na njihov ubod. Alergijska reakcija očituje se značajnom oteklinom, crvenilom velikog područja kože, jakim svrbežom, oticanjem jezika, glavoboljom, zujanjem u ušima te poteškoćama prilikom disanja. Alergičnim osobama njihov otrov predstavlja i potencijalnu opasnost po život zbog mogućnosti razvoja anafilaktičkog šoka. Ako ste alergični na otrov opnokrilaca, u slučaju uboda odmah potražite liječničku pomoć.

Poseban je oprez potreban prilikom konzumiranja zaslađenih pića (voćni sokovi, razni gazirani napici) na plaži. Iako ćete vjerojatno na vrijeme uočiti osu ili pčelu koja vam je upala u čašu, postoji opasnost da je ne primijetite ako vam je ušla u limenku. Tada tijekom ispijanja soka može doći do uboda u jezik, što dovodi do oteknuća jezika i opasnosti od ugušenja. Ako se takvo što dogodi, stavite u usta nekoliko kockica leda kako biste usporili oticanje te se odmah javite liječniku.

Iz ovog razreda člankonožaca, tijekom ljeta najčešće ćemo se susresti s paucima, krpeljima i škorpionima. Ubod škorpiona na koje možemo naići u Hrvatskoj za ljude nije opasan, a najčešće ga se po toksičnosti uspoređuje s ubodom ose. U Hrvatskoj je rasprostranjeno nekoliko vrsta otrovnih paukova, a najopasniji je ugriz crne udovice. Sam ugriz je praktički bezbolan, a simptomi se pojavljuju otprilike sat vremena kasnije. Mogu se pojaviti jaka bolnost, ukočenost i grčevi, a javljaju se i poteškoće pri disanju, vrućica ili groznica. U liječenju se primjenjuju simptomatska (miorelaksansi, analgetici i kalcij) i specifična terapija (protuotrov - serum). Smrtnost od ugriza crne udovice je oko četiri posto.

Boravak u prirodi može rezultirati i ugrizom krpelja, posebice ako se krećemo među niskim raslinjem. Tek manji broj ugriza kao posljedicu ima prijenos nekih od mikroorganizama koji mogu izazvati bolest, a i u slučaju da je do zaraze došlo, znakovi bolesti javljaju se tipično nakon 7-14 dana nakon ugriza krpelja. Krpelji mogu prenijeti razne zoonoze - krpeljni meningoencefalitis, borelioze te rikecioze (pjegava groznica). Nakon ugriza, krpelja je potrebno odstraniti mehanički čupanjem, a u slučaju pojave ranih simptoma (promjene na koži, simptomi nalik gripi) odmah se treba javiti liječniku.

Najopasnija i najotrovnija zmija na koju možemo naići u Hrvatskoj je poskok. Poskok obitava uz jadransku obalu uključujući i mnoge otoke, no može se naći i u drugim dijelovima zemlje. Poskok je većinom aktivan noću, a njegov otrov dovoljno je jak da ubije čovjeka. Ugrizen ud potrebno je podvezati kako bi se širenje otrova usporilo (ne isisavati otrov!) te je žrtvu potrebno hitno odvesti liječniku kako bi primila protuotrov.

Manje otrovna od poskoka, no mnogo rasprostranjenija zmija otrovnica je riđovka.Za razliku od poskoka, riđovka je obično aktivnija danju. Ugriz riđovke je vrlo bolan, no rijetko može ubiti čovjeka. Ipak, u slučaju ugriza potrebno se javiti liječniku, posebice ako niste sigurni radi li se doista o riđovki.

Savjeti