Novo nalazište morfološki interesantnih kristala kvarca
Kvarcfilitni masiv kod Busovače u središnjoj Bosni je poznat po izuzetno dobro razvijenim kristalima hijalofana. U ovom području se pored ostalih javljaju interesantni kristali kvarca različito obojeni i raznovrsnih formi. Jedna ova pojava morfološki neobičnih kvarcnih kristala je nedavno otkrivena.
Kristali kvarca u formi ceptera sa paralelnim sraslacima su rezultat kristalizacije u više generacija. Oni su pronađeni u šupljinama kvarcne žice, koja se javlja uzduž jedne tektonske pukotine, dok ostali kristali kvarca u ovom područu se nalaze najčešće u alpino tipskim pukotinama.
Bosanskohercegovački dio dinarskog sistema obuhvata dva genetski usko povezana kvarcfilitna masiva. Oni se pružaju zapadno od Sarajeva okoKreševa i sjeverozapadno oko Busovače. Područje oko Busovače je postalo naročito omiljeno među mineralozima zbog nalaska izuzetno dobro očuvanih kristala hijalofana, barijumskog feldspata. Pored hijalofana ovo nalazište je poznato i zbog nalaska ostalih minerala kao što su: siderit, rutil, pirit, anataz uz veliki dio kvarcnih kristala različitih forma. Kod kvarca se najčešće radi o gorskim kristalima i čađavcima različite veličine i kvalitete.
Krajem travnja 2011 je otkriveno novo nalazište kvarcnih kristala nedaleko od Busovače. Ovo nalazište se u mnogo čemu razlikuje od već poznatog nalazišta kvarčeva, koje se nalazi u blizini Zagralskog potoka. Dok je u ostalim alpskim pukotinama pored kvarca nalažen čitav niz popratnih minerala, na ovom lokalitetu koliko je do sada poznato se pored željeznog oksida ne mogu naći ostali minerali. Novo otkriveni kvarčevi ne nalaze se u pukotini alpskog tipa, nego su nastali u tektonskoj pukotini koja se vjerojatno otvorila kroz lateralno pomicanje. Kristali leže pojedinačno ili u druzama u pukotini. Mnogii nisu potpuno obrazovani pošto su suprotni zidovi pukotine spriječili njihov daljnji rast. Na nekim kristalima se vide oštećenja izazvana najvjerojatnije mlađim tektonskim pokretima. Gornji dio pukotine je kroz erozione procese već gravitaciono naniže transportiran. Stoga se kristali kvarca mogu naći u glinovitoj masi nastaloj raspadanjem stijena u krugu od nekoliko desetina metara.
Kristali svijetlosive do bijele boje su najčešće na vrhovima prozirni i 10 do 15 cm dugi. Kod većih primjeraka se mogu uočiiti tzv. fantomske tvorevine, pri čemu se radi o slabo zatamljenim naznakama starijih kristalizacionih faza.Naročito zanimljiva je vanjska forma kristala: često se nalaze tzv. zepterkvarčevi pri čemu vrh jednog dugog prizmatičnog kristala nosi na vrhu nešto veći kratko prizmatični završetak. Vrlo često se dodatno na površinama prizme jednog kristala nalaze se srasle bezbrojne manje individue. Ovo je očito uvjetovano fazama zagrijavanja i hlađenja otopine, koje su se naizmjenično smjenjivale i tako dovele do stavaranja više generacija kvarčeva.
Konvekciona strujanja unutar pukotine obično pojačavaju ovaj efekt. Ona dovode vruće, zasićene otopine iz dubljih dijelova u nešto hladniji gornji dio pukotine, gdje se novi kristali formiraju na stranicama već formiranih kristala starije generacije. To je dovelo do stavaranja morfološki različitih kristala unutar pukotine.
Tako se mogu pronaći jednostavni kristali prve generacije, dok kod nekih formi dominiraju naknadno kristalizirani kvarčevi mlađe generacije. U ovakvim slučajevima naknadno formirani kristali mlađe generacije pokazuju istu kristalografsku orijentaciju kao i kristal starije generacije.
Kristali kvarca sa formom ceptera su poznati u svijetu na mnogim nalazištima. Posebno su poznate alpske pukotine sa ovakvim kristalima u Austriji, Francuskoj i Švicarskoj. Takođe granitski masivi Namibije i pegmatiti Brazila su iznjedrili prelijepe kristale kvarca u formi ceptera. Kristali koji su rasli u više generacija se vrlo često nalaze u kvarcnim žicama duž tektonskih pukotina. Kao poznat primjer zato je nalazište Banska Stiavnica u Slovačkoj, koje je omiljeno zbog prelijepih cepter-kvarčeva i ametista. Ipak sva ova nalazišta se jasno razlikuju od ovoga pored Busovače gdje su formirani kristali kvarca jedinstvene forme.
ALOJZ FILIPOVIĆ, GERALD KNOBLOCH, STJEPAN ĆORIĆ, JOZO PULJIĆ4 & ŽARKO BEŠLIĆ
