Od prvih početaka čovjekova obitavanja na Zemlji, planine su vezane uz njegov život, doduše više iz egzistencijalnih razloga negoli iz planinarskih pobuda (život u špiljama, lov, zaštita). Ako izuzmemo rijetke istraživače, filozofe i pjesnike koji su zalazili u planine u potrazi za raznoraznim spoznajama, o organiziranom planinarstvu možemo govoriti tek od 18. stoljeća i J. J. Rousseaua,

 poznatog po idejama o »povratku prirodi«. U planine u to doba počinju zalaziti i prirodoslovci, a za njima i prvi alpinisti, kojima je glavni cilj bilo osvajanje još neosvojenih alpskih vrhova. Najviši vrh Europe, Mount Blanc, osvojen je među prvima, 1786. godine. Već početkom 19. stoljeća svi su najviši alpski vrhovi osvojeni, a to »klasično razdoblje« završava s krajem I. svjetskog rata, kada se počinju organizirati ekspedicije i u izvaneuropska gorja. Prva planinarska organizacija, Alpine Club u Londonu, osnovan je 1857. godine. Poslije niza manje uspješnih ekspedicija najviši vrh svijeta, Mont Everest su osvojili Edmund Hillary i Tensing Norgay Sherpa 1953. godine. U drugoj polovici 20. stoljeća planinarstvo se širi i omasovljuje, snažno se razvijaju sve planinarske specijalnosti kao i tehnička oprema, sve su češće ekspedicije u najnepristupačnije krajeve svijeta. Ipak, još postoje tisuće planinskih vrhova na koje nikada nije stupila ljudska noga!

 

1336. prvi poznati uspon iz planinarskih pobuda: Francesco Petrarca penje se na Mount Ventoux u Francuskoj

1536. prvo hrvatsko književno djelo nadahnuto planinama: Petar Zoranić Ninjanin piše Planine

1555. Konrad Gessner objavljuje opis uspona na Pilatus u Švicarskoj, klasično djelo planinarske književnosti

1778. prvi uspon na Triglav (2863 m ); Slovenci L. Korošec, M. Kos, Š. Rožić i L. Willomitzer

1786. prvi uspon na Mont Blanc (4807 m); M.G. Paccard i J.J. Balmat

1800. prvi uspon na Grossglockner (3797 m); sudjeluje i Slovenac Valentin Stanič

1843. prvi poznati alpinistički uspon u Hrvatskoj: ilirkinja Dragojla Jarnević penje se krzo stijenu Okića

1852. prvi planinarski putopis u hrvatskoj književnosti: Zora na Učki u zagrebačkom 'Nevenu' (autor A.Ć.)

1857. prva planinarska organizacija u svijetu: Alpine club, osnovan u Londonu

1865. prvo osvajanje Matterhorna (4477 m): Edward Whimper i prijatelji

1870. prvi hrvatski planinarski objekt: nekoliko zagrebačkih građana postavlja drvenu piramidu na Sljemenu

1874. osnovano Hrvatsko planinarsko društvo, prva planinarska organizacija u Hrvatskoj; Hrvati su 9. narod u svijetu s planinarskom organizacijom

1896. osnovano u Pazinu Istarsko planinarsko društvo (Societa alpina dell' Istria)

1878. prva planinarska kuća u Hrvatskoj: >>Gradska kuća<< na Sljemenu iznad Zagreba

1879. ilirac Ljudevit Vukotinović otkriva runolist na Risnjaku

1892. osnovano Slovensko planinarsko društvo

1898. počinje izlaziti >>Hrvatski planinar<<, glasilo HPD-a (od 1949. do 1991. >>Naše planine<<), danas glasilo Hrvatskog planinarskog saveza

1899. lugar Jakob Mihelčić iz Begovog Razdolja otkriva Dragutinu Hircu prilaz na vrh Bijelih stijena

1899. U Zadru osnovano Planinarsko turističko društvo LIBURNIJA

1912. prvi penjački uspon u Klekovoj stijeni: tri člana HPD nepoznatim smjerom

1925. na Plitvičkim jezerima osnovan Savez planinarskih društava Jugoslavije

1924. osnovano planinarsko društvo u Dalmaciji, PD "Svilaja", Sinj

1925. proširenjem >>Gradske kuće<< na Sljemenu nastao Tomislavov dom (izgorio 1934.)

1926. prvi priznati alpinistički uspon u Hrvatskoj: Cepinaški smjer u Kleku (Badovinac s prijateljima)

1927. izgrađen prvi dom na Zavižanu (Krajačeva kuća)

1928. osnovan Međunarodni savez planinarskih organizacija (UIAA)

1930. prvi hrvatski uspon na Mont Blanc bez vodiča: Dušan Jakšić i Franjo Draženović

1933. završena izgradnja uzdužne planinarske staze kroz sjeverni i srednji Velebit (Premužićeva staza)

1935. osnovana prva hrvatska alpinistička organizacija: Alpinistička sekcija u HPD-u (poslije: Alpinistički odsjek)

1944. Zagrepčanin Tibor Sekelj penje se na Aconcaguu u Andama, naš prvi uspon na šesttisućnjak

1948. osnovan Planinarski savez Hrvatske i PD >>Zagreb<< (poslije >>Zagreb-Matica<<)

1950. osnovana Gorska služba spašavanja PSH

1950. osvojen prvi 8-tisućnjak: Maurice Herzog popeo se na Annapurnu I (8078 m)

1952. osnovana u okviru PSH Referada za speleologiju (poslije Komisija)

1953. prvo osvajanje Mount Everesta (8848 m): Edmund Hillary i Tenzing Norgay pod vodstvom Johna Hunta

1953. PSH je 24. lipnja u Delfima primljen u Međunarodni savez planinarskih organizacija (UIAA)

1956. osnovana Komisija za speleologiju HPS

1956. otvorena planinarska zbirka u okviru Samoborskog muzeja

1956. održano prvo orijentacijsko prvenstvo Hrvatske na Dinari

1969. otvorenje >>Velebitskog planinarskog puta<< Zavižan-Paklenica

1970. otvorenje planinarske transverzale >>Po planinama Hrvatske<<

1972. otvoren Dom HPS u Zagrebu

1974. proslava 100. obljetnice organiziranog planinarstva (organizirani: slet planinara na Platku, simpozij, zasjedanje Generalne skupštine Međunarodne planinarske organizacije u Delnicama, akademija u Zagrebu)

1974. izlazi prvo izdanje Poljakovog vodiča >>Planine Hrvatske<<

1975. izlazi zbornik >>Hrvatsko planinarstvo<< autora Željka Poljaka i V. Blaškovića

1977. silaz u Bunovac na Velebitu do tada najdublju poznatu jamu u Hrvatskoj (-534 m)

1978. prvi uspon bez kisika na Mount Everest: tirolski alpinist Reinhold Messner

1983. speleološka ekspedicija PSH u Maroko

1984. proslava 110. obljetnice organiziranog planinarstva, otvorena alpinistička zbirka u Zavičajnom muzeju u Ogulinu

1985. otkriven najveći špiljski kompleks u Hrvatskoj: Đulin ponor - Medvednica kod Ogulina (16.396 m)

1991. na Skupštini 13. travnja Planinarski savez Hrvatske mijenja ime u Hrvatski planinarski savez, a glasilu >>Naše Planine<< vraća se staro ime >>Hrvatski planinar<<

1991. osnovana Planinska satnija Velebit, poslije specijalna postrojba Glavnog stožera HV, sa 103 člana, koja u Domovinskom ratu brani južni Velebit

1991. 28.rujna Hrvatski planinarski savez je po drugi puta primljen u Međunarodni savez planinarskih organizacija (UIAA)

1993. speleološka ekspedicija u Lukinu jamu na Hajdučkim kukovima u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, jama je istražena do dubine -1355 m, prva jama dublja od 1000 m u Hrvatskoj