Zimski sportovi
Zima je godišnje doba u kojem većina ljudi smanjuje tjelesnu aktivnost, međutim, to bi vrijeme trebalo iskoristiti za bavljenje zimskim sportovima. Zimski su sportovi višestruko korisni za tijelo, psihu, um i dušu.
Niske temperature okoliša potiču rad metabolizma jer se tijelo trudi zadržati toplinu. Time se potiče cirkulacija, a krvotok je istodobno manje opterećen nego pri visokim temperaturama. Prilikom tjelesne aktivnosti na hladnom zraku energija se u tijelu brzo troši, što dovodi do bržeg sagorijevanja masnoća. Rezultat je mršavljenje koje je posebno izraženo kod sportova koji zahtijevaju izdržljivost.
Boravak na otvorenom snježnom prostoru, zahvaljujući prirodnom svjetlu, pospješuje stvaranje vitamina D koji je iznimno važan za apsorpciju kalcija i izgradnju kostiju. Obrambene snage tijela povećavaju se zbog podražaja iz okoliša, stoga boravak na hladnoći smanjuje mogućnost prehlada uz uvjet da imamo primjerenu odjeću i obuću. Snježni krajolik smiruje misli, podiže raspoloženje, a tjelesna aktivnost u našem tijelu potiče stvaranje hormona sreće.
Zimski sportovi snaže mišiće, održavaju pokretljivost zglobova i povećavaju psihofizičku izdržljivost našeg tijela. Tjelesna aktivnost u zimskim uvjetima koristi našem tijelu, ali istodobno neke aktivnosti traže tjelesnu izdržljivost, posebne vještine i sposobnosti za brze i iznenadne kretnje na kliskoj i nestabilnoj podlozi. Potrebno je provesti pripreme za svaku tjelesnu aktivnost jer je nedovoljna tjelesna pripremljenost glavni uzrok većine ozljeda mišića, zglobova i kostiju. Najčešće zimske aktivnosti su brzo hodanje i trčanje, nordijsko hodanje, sanjkanje, klizanje, spust na dasci i skijanje.
Hodanje i trčanje na snijegu jača mišiće, povećava pokretljivost te izdržljivost tijela, povećava kapacitet pluća, srce radi bolje, pospješuje se izgradnja kostiju zbog udarnoga opterećenja, jača se otpornost i sprečava depresija. Za ove aktivnosti potrebna je odjeća koja štiti od vjetra i ne propušta vodu, te treba odabrati cipele koje se ne kližu. Prije trčanja potrebno je dobro se zagrijati, što se preporučuje prije izlaska na hladnoću, te postupno povećavati brzinu. Poslije brzog hodanja ili trčanja preporučuje se tuširanje, a nakon njega vježbe istezanja.
Klizanje je preporučljivo za sve koji ljeti vole rolanje. Kretanje na ledu poboljšavaju osjećaj za ravnotežu, osjetila za izdržljivost, a štedi zglobove i snaži mišiće posebice nogu, stražnjice, trbuha, zdjelice i kukova. Prije i nakon klizanja treba učiniti vježbe istezanja.
Sanjkanje je aktivnost za sve one koji žele povezati sport, druženje i zabavu. U spustu upravljanje i kočenje zahtijeva rad mišića ruku, nogu, trbuha i leđa koji su opterećeniji što staza ima više spustova. Za sanjkanje su osim sanjki potrebne čvrste do gležnja visoke cipele s dobrom potplatom i vunene čarape. Promrzle prste postupno treba zagrijavati u toploj vodi.
Nordijsko hodanje na skijama zahtijeva veliku snagu i izdržljivost. Ono jača srce i krvotok, pospješuje rad metabolizma, snaži mišiće i smanjuje stres. Pritom treba izbjegavati pretjerano naprezanje, no potrebno je i kontrolirati puls tijekom aktivnosti i provoditi vježbe prije i nakon hodanja.
Spust na dasci traži dosta vježbe prije nego što se oštri spustovi uspiju s lakoćom svladati jedan za drugim, a idealan je za sportske pustolove koji cijene intenzivan trening, usavršenu tehniku i zahtjevne pokrete. Daskom se upravlja ciljanim premještanjem težine, što zahtijeva ravnotežu, koordinaciju, izdržljivost, snagu i napetost tijela. Mišići nogu, stražnjice, trbuha, leđa i ruku moraju biti aktivni i snažni kako bi izdržali veliko opterećenje. Posebno treba provesti pripreme snaženja i izdržljivosti, a prije i nakon daskanja učiniti vježbe istezanja kako bi se spriječile ozljede i izbjegli bolovi u mišićima. Preporučuje se nositi štitnike za ruke i uvijek voziti stisnutih šaka kako bi se prilikom pada sačuvale od ozljeda. Štitnici za leđa umanjuju rizik od ozljeda ako se grubo padne na stražnjicu. Obvezno treba nositi kacigu kod izvođenja skokova i okreta.
Skijanje je aktivni odmor koji pomaže obnavljanju energije potrebne za rad. Kretanje na skijama zahtijeva aktivnost mišića gotovo cijelog tijela, a posebice nogu i ruku. Kretanja snaže mišiće, osobito nogu, a istodobno troši veliki broj kalorija i pomaže održavanju tjelesne težine. No skijanje povećano opterećuje srce, pluća, mišiće, zglobove i kosti. Skijaš treba imati raznolike motoričke aktivnosti poput snage, izdržljivosti, fleksibilnosti, koordi-nacije i sposobnosti nagle promjene pravca kretanja. Uzimajući u obzir takvu zahtjevnost, potrebno je tijelo pripremiti kako bi se izbjegla oštećenja i ozljede zglobova, mišića, kostiju i tetiva.
