Park prirode Blidinje osnovan 30 travnja 1995 godine smjestio se u središnjem dijelu visokih planina Bosne i Hercegovine; Prostire se na površini od 364 km2 na prostoru tri općine, Posušje, Tomislavgrad i Jablanica; Središnjim dijelom parka dominira Dugo polje s Blidinjskim jezerom koje se smjestilo u jugoistočkom dijelu parka.

Zapadnu granicu parka čini Vran planina, na jugoistoku su rijeka Neretva i planina Čvrsnica, a na sjeveroistoku Doljanka. Geološki, park karakteriziraju naslage nastale u sedimentacijskom sustavu mezozojske karbonatne platforme prije 180 milijuna godina. U geomorfološkom pogledu mogu se izdvojiti četiri regije: planinski masiv Čvrsnice (2 228 m), planinski masiv Vrana (2 074 m), gorski hrbat zapadne Čabulje i udolina Dugog polja. Park se smjestio na svega dva sata vožnje od Jadranskog mora. Do parka je moguće doći iz pravca Rame, Jablanice, Tomislavgrada ili Posušja.

Najznačajnija hidrografska pojava na prostoru parka je Blidinjsko jezero. Nastalo je u zavali između planiniskih masiva Čvrsnice i Vrana u manjem konkavnom udubljenju s karakteristikama krške uvale. Površina jezera varira od 2,5 do 6 km2, dok prosječna dubina iznosi oko 1,9 m. Tijekom aridnih godina jezero gotovo presuši. Kako bi se smanjilo otjecanje vode iz jezera potrebno je nastaviti nedovršene projekte zatvaranja propusnih zona. Osim padalinama, kišom i snijegom, jezero se prihranjuje bujičnim tokovima s Vran planine, Dugog polja i Čvrsnice. Važnu ulogu u oblikovanju današnjeg izgleda reljefa imao je čovjek koji je uništio velik dio šumskog pokrova i zatrpao velik broj ponora. Prema dokumentima župnog ureda župe Poklečani jezero je nastalo uslijed antropogene intervencije stočara koji nisu imali dovoljno vode za napajanje stoke. Kako bi sačuvali vodu koja se gubila u ponorima oni su ih zatvorili granama i ilovačom. Voda koja tako nije mogla pronaći svoj put prema unutrašnjosti oblikovala je jezero. U svibnju 1940. voda je pronašla put do ponora, ali je on ponovno zatvoren. Prema nekim autorima jezero je glacijalnog podrijetla.

Park karakteriziraju dva tipa klime. Niži i južno eksponirani dijelovi planina Čvrnice, Plasa, Čabulje i Vrana imaju mediteransku klimu. Dolinom Neretve i njezinim desnim pritocima mediteranska klima prodire do Jablanice i dublje u unutrašnjost. Sjeverne padine planina i viši nadomorski dijelovi pod utjecajem su kontinentalne klime. S porastom nadmorske visine dolazi do pada temperatura i duljeg zadržavanja sniježnog pokrivača. Zime su duge hlade s puno snijega koji pada od listopada do svibnja što posebno pogoduje razvoju zimskog turizma. Prosječna količina padalina je 1 590 mm godišnje od čega najveći dio čini snijeg.

Posljednjih deset godina na prostoru Blidinjske visoravni izgrađen je velik broj stambenih objekata. Najvećim dijelom to su vikendice koje njihovi vlasnici koriste tijekom zime kada je u funkciji športsko-rekreacijski centar Risovac koji se smjestio na nadmorskoj visini od 1 250 metara. Samo skijalište nalazi se na nadmorskoj visini od 1800 metara u podnožju planina Vran i Čvrsnica. Iako u funkciji tek nekoliko godina, skijalište je dobro uređeno i posjetitelji mogu koristiti ski lift dužine 575 metara, novi četverosjed kapaciteta 1 600 skijaša te dječji lift kapaciteta 560 djece na sat. Trenutno se planira daljnje uređenje skijališta te izgradnja žičare . Cijena dnevne karte je 20 KM, a oprema se može iznajmiti za dodatnih 20KM što je u usporedbi s skijaškim destinacijama u Italiji, Francuskoj ili Švicarskoj puno jeftinije.

Takvi planovi utjecali su na cijenu zemljišta koja je tijekom posljednjeg desetljeća porasla s 2,5 €/m2 na 40 €/m2. Da bi se prekinuo trend nekontrolirane izgradnje potrebno je donijeti urbanistički plan kojim bi se regulirala situacija na terenu. Do sada je jedino općina Posušje donijela odluku o zabrani daljnje gradnje do donošenja urbanističkog plana. Činjenica da je prostor Blidinja podijeljen između 3 općine stvara dodatne poteškoće prilikom donošenja zakonske regulative. Velik broj vikendica u vlasništvu je stanovnika Republike Hrvatske, posebno iz Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije od kojih se Blidinje nalazi svega dva sata vožnje. Položaj i niske cijene privukle su ih da izgrade vikendice koje najvećim dijelom koriste isključivo tijekom zimske sezone kada je u funkciji obližnje skijalište. Tijekom zimskih mjeseci velik problem svima koji se odluče na posjet parku prirode Blidinje predstavlja neadekvatna cestovna infrastruktura. Problem djelomično rješava zimska služba koja redovito čisti prometnice uz obveznu uporabu zimske opreme. Iako u planu trasa do skijališta još uvijek nije u potpunosti asfaltirana tako da se bilo iz pravca Posušja ili Jablanice veći dio puta vozi makadamom.

Posebna turistička zanimljivost Parka prirode je Hajdučka republika Mijata Tomića na čelu koje je Vinko Vukoja Lastvić, ujedno vlasnik najvećeg ugostiteljskog objekta u Parku, Hajdučke vrleti. Datum osnivanja republike je 29. lipnja 2002. Prema usmenoj predaji ili iz brojnih zapisanih pjesama Mijat Tomić rođen je u sjeverozapadnoj Hercegovini, u duvanjskom selu Brišnik. Danas selo Brišnik pripada općini Duvno, a u Mijatovo doba nalazilo se u sklopu Hercegovačkog sandžaka i pripadalo je Imotskom kadiluku. Osim skijališta i Hajdučke republike Mijata Tomića turisti mogu posjetiti i botaničko-zoološki rezervat Masna luka gdje se nalazi nekoliko izvora čiste planinske vode koje karakterizira raznovrsna flora i fauna. U rezervatu živi i fratar Petar Krasić koji je potaknuo osnivanje parka. Još je jedan rezervat unutar granica parka – Diva Grabovica, smješten u kanjonu rijeke Grabovice. Naziv je dobio po djevojci Divi Luke Grabovca iz Rame koju je zaprosio kupreški beg. Diva bježi, ali ju beg ubrzo pronalazi i prema legendi ubija. I danas je velik broj onih koji hodočaste na njezin grob.

Na prostoru parka svega su dva naselja, Risovac i dijelom Svinjača, koja su nastanjena tijekom cijele godine. Osnovna značajka Blidinja jest depopulacija ruralnih prostora. Elektifikacija, uvođenje telefona, poboljšanje prometne infrastrukture, daljnja izgradnja skijališta, poboljšanje postojeće turističke ponude, vraćanje starim zanatima, poticanje ekološke poljoprivrede, samo su neki od preduvjeta koje je potrebno ostvariti kako bi se stanovništvo na ove prostore vratilo u većem broju. Proglašenje Parka prirode Blidinje i izgradnja skijališta dali su potreban impuls bržem razvoju ovog kraja. Osim zimskog turizma koji privlači najveći broj turista, stanovnici ovog kraja sve više pažnje posvjećuju mogućnostima ljetnog turizma zasnovanog na klimatskim pogodnostima i prirodnim ljepotama ovog kraja koji Vas jednako privlači u svim godišnjim dobima.