Postoje dvije vrste zaljubljenika u skijanje. Jedni uživaju u klasičnom skijanju na dobro opremljenim prepariranim terenima, a drugi u vratolomijama na skijama u netaknutoj prirodi ili na modificiranim pistama.

Ovi su drugi ovisnici o adrenalinu i ekstremnom skijanju. Uglavnom su mladi i neustrašivi te pucaju od kondicije i želje da iskušaju granice svojih psihofizičkih mogućnosti. Skijaju po dubokom snijegu, prelijeću preko zaleđenih hupsera i izmiču lavinama. Spuštaju se strelovitim brzinama niz gotovo okomite padine ili izvode akrobatske skokove od kojih zastaje dah.

Ekstremno skijanje sve je popularnije. Ujedinjuje uživanje u ekstremnim brzinama, vratolomnim majstorijama i mnogostrukim opasnostima te je izmišljeno za ovisnike o adrenalinu.

Bavljenje nekom od ekstremnih skijaških disciplina podrazumijeva vrhunsku psihofizičku formu, iznimno ovladavanje klasičnim skijaškim i snowboard disciplinama te, naravno, vrhunsku opremu.

Kako se ekstremno skijanje odvija u prirodnim, nepredvidljivim uvjetima, prijeko su potrebni savršeni refleksi i natprosječna inteligencija koji omogućuju ispravno reagiranje u svim novonastalim situacijama. Naime, snježna prostranstva koja omogućuju beskrajnu slobodu kretanja i uživanje u nevjerojatnim prirodnim ljepotama kriju i različite opasnosti i zamke, pa se i najmanja greška može platiti teškom ozljedom ili čak i glavom.

Unatoč svemu, ekstremno skijanje ima svijetlu budućnost. Od gotovo stidljivih početaka 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća, u Europi ili Americi, ekstremno skijanje gotovo svake zime postaje bogatije za još pokoju disciplinu. Neke od disciplina su na popisu službenih olimpijskih disciplina, a gotovo sve imaju svoje međunarodne federacije i vrlo bogat kalendar međunarodnih natjecanja i svjetskih kupova.

S predznakom free i speed

Začetnici freeskiinga ili freeridinga bili su europski istraživači planinskih vrhunaca, alpinisti koji su se nakon dugotrajnih i teških uspona poželjeli vratiti na gotovo podjednako težak, ali mnogo brži način - na skijama. Prvi takav spust datira potkraj 60-ih godina i pripisuje se jednom švicarskom alpinistu.

U skladu s pionirskim istraživalačkim duhom, freeskiing se odvija izvan službenih skijališta i uređenih staza. Zaljubljenici u freeskiing vole apsolutnu slobodu i skijanje na nepristupačnim planinskim obroncima pokrivenim dubokim i netaknutim snijegom. Među njihovim specijalnostima su strmine pod nagibom i do 55 stupnjeva na kojima se postižu iznimne brzine te skokoviti preleti preko zaleđenih masa snijega koje strše na vrhuncima visokih planina. Zbog opasnosti koje vrebaju iz netaknute prirode, prije svega lavina, bavljenje ovom disciplinom, uz vrhunsko vladanje tehnikama alpskog skijanja i vrhunsku psihofizičku kondiciju, zahtijeva i posebno jake živce. Freeskiing je već dulje vrijeme natjecateljska disciplina na svjetskim kupovima.

Freestyle skijanje nastalo je u SAD-u osamdesetih godina, odakle se proširilo Europom, da bi već početkom devedesetih bilo zastupljeno na zimskim olimpijskim igrama. Freestyle ujedinjuje alpsko skijanje i akrobatiku, a na natjecanjima se ocjenjuju tehnika, stil, brzina te težina vožnje i skokova. Obuhvaća tri discipline: slobodan stil, balet na skijama i skokove.

U slobodnom stilu skija se pod nagibom između 25 i 45 stupnjeva, uz obvezatne skokove po neravninama - hupserima. Balet na skijama podsjeća na umjetničko klizanje jer se izvodi uz odgovarajuću koreografiju i glazbu, a obuhvaća elemente alpskog skijanja, akrobatskih vještina i sportskog plesa. Skokovi se izvode sa skakaonica pod različitim nagibima, o kojima ovisi i njihova težina. Atraktivnost skokova ovisi o tehnici i stilu odraza, potom skoka (akrobatskog elementa koji se izvodi) i doskoka te visini leta.

Speedskiing najbrži je sport na skijama te ga zbog brzina koje se penju iznad 220 km na sat mnogi s pravom nazivaju skijaškom formulom 1. Staze za speedskiing na dijelovima na kojima se mjeri brzina gotovo su okomite, pa se trajanje spusta mjeri u sekundama.

Da bi se postigle ekstremne brzine, skijaši su za vrijeme cijele vožnje u pogrbljenom, aerodinamičnom položaju te imaju posebnu odjeću, kacigu, skije i štapove koji svojim materijalima i oblicima pružaju što manji otpor zraku.

I nadalje ekstremno

Snowboarding, koji predstavlja kombinaciju surfanja i skateboardinga na snijegu, nastao je sedamdesetih godina u SAD-u, a danas je toliko rasprostranjen da mu predviđaju popularnost veću i od alpskog skijanja. Naravno, kao i skijanje, i omiljeni snowboarding, čije se osnove, prema riječima stručnjaka, mogu brže svladati od osnova skijanja, ima svoje ekstremne varijante, među kojima su freestyle, freeride i race, kao i skakanje na dasci s planinskih litica, spuštanje niz planinske vrhunce i skokovi iz zrakoplova.

Freestyle, slično kao i skateboarding, podrazumijeva skokove i razne akrobacije koje se izvode u snježnom polucilindru koji se naziva halfpipe. Freeride predstavlja zadivljujuću i krajnje opasnu vožnju snijegom netaknutom prirodom. Trka se odvija na posebnim zavojitim stazama s umjetnim preprekama na kojima do izražaja dolaze spretnost i brzina vozača.

Zaljubljenici u ekstremni snowboarding posljednjih nekoliko godina mogu testirati svoje granice i na snowscooteru, kombinaciji BMX-bicikla i snowboarda.

Preduvjeti za pojavu carvinga, nove tehnike skijanja, a potom i za pojavu ekstremne verzije stvoreni su potkraj osamdesetih godina u Sloveniji, u kojoj su konstruirane prve carving skije koje su, dorađivane i usavršavane, desetak godina poslije izazvale pravu revoluciju u skijanju.

Oblik skija koji podsjeća na pješčani sat, jer su vrhovi i repovi skija širi od srednjeg djela, omogućavaju sasvim novu tehniku skijanja. Skija se gotovo bez proklizavanja, što omogućava brzo i lagano svladavanje zavoja.

Extreme carving, skijanje na skijama s ekstremno uskim srednjim dijelom, omogućava veliku lakoću i brzinu svladavanja zavoja te veliku slobodu kretanja na skijama, ali zahtijeva i iznimno poznavanje tehnike carvinga. Skija se bez štapova, a ekstremni nagibi tijela skijaša u zavojima mogu se usporediti s nagibima vozača na motorističkim utrkama jer skijaš laktovima dodiruje snijeg ostavljajući u njemu svoj trag.

Era heliskijanja započela je još potkraj 60-ih godina u Švicarskoj, potaknuta željom zaljubljenika u freeriding skijanje da se u rekordnom roku nađu na planinskim vrhuncima. Zahvaljujući letu i spuštanju helikopterom, ne gubi se vrijeme na dugotrajne i teške uspone, već se u potpunosti može posvetiti užicima koje donosi cjelodnevno spuštanje netaknutim snježnim pokrivačem. Ovisno o vremenskim uvjetima, kvaliteti snijega te umijeću i kondiciji skijaša, heliskijanje omogućuje pet do deset spuštanja u danu.

Ski touring podrazumijeva i penjanje i spuštanje na skijama. Predstavlja kombinaciju užitaka i izazova koje donosi alpsko skijanje i cross skijanje prirodom prekrivenom snježnim pokrivačem.

Za nesmetan uspon rabe se primjerene skije, kopče za posebnu skijašku obuću te specijalne navlake za skije koje sprečavaju klizanje skija niz padinu. Navlake se tradicionalno izrađuju od kože i krzna tuljana, a u suvremenoj verziji su od mohera i poliestera.

Tweet

Tweet