Niti jedna druga letjelica ne pruža toliki osjećaj slobode kao balon. Nema motora koji bruji niti ikakve barijere između letača i prirode. Balon leti vrlo polako pa je osjećaj najsličniji lebdenju. Svaki let ujedno je pustolovina jer njime ne možete precizno upravljati, već doslovno letite kamo vas vjetar nosi.

Balonom možete upravljati jedino hvatajući zračne struje na različitim visinama. Nema načina za izravno skretanje lijevo i desno, pa je nemoguće točno znati gdje će let završiti. Balonom možete letjeti tijekom cijele godine, jedan sat nakon izlaska i dva sata prije zalaska sunca.

Letjeti ne možete po kiši i za jaka vjetra. Balon koristi načelo prema kojem se topliji zrak podiže uvis jer je lakši od hladnog zraka. Topli zrak na mjestu drži ovoj od plastičnih materijala, pojačan kako bi izdržao najveća opterećenja. Toplina zraka ipak se pomalo gubi, pa je zrak potrebno naknadno zagrijavati. Košara za putnike pletena je od bambusova ili vrbova pruća, a ovješena je ispod ovoja pomoću užadi pletene od nehrđajućeg čelika. Gornji rub napravljen je opletanjem čelične cijevi, stoga je košara otporna na gnječenje i pri najgrubljim slijetanjima.

Balonarstvo nije jeftin sport. Jedan balon stoji oko 75.000 KM, a za jedan let potrebno je izdvojiti oko 500 KM.

Prvi balon konstruirala su braća Etienne i Joseph Montgolfier 1783. godine u Francuskoj. Prvi putnici bili su ovan, pijetao i patka. Dizanje u visine pomoću balona s toplim zrakom ne možete usporediti ni sa kojim drugim doživljajem. Zrak se zagrijava izgaranjem plina iz posebnih boca. Ventil plamenika najvažniji je upravljački uređaj jer kad se zrak grije, balon se diže a kada ga puštamo da se hladi, balon se spušta.

Tweet

Tweet