Prenapučeni hoteli, nečisti okoliš, bezlični obroci i službeno ozračje više nisu in. Sve je više onih koji uviđaju da je odmor u uvjetima koje nudi masovni, konfekcijski turizam jednako stresan kao i svakodnevica iz koje se želi pobjeći. Masovni se turizam stoga sve više zamjenjuje selektivnim oblicima, među kojima je i odmor na selu ili seoski turizam, pa je odmor na seoskim imanjima, okruženim očuvanom prirodom, s domaćom kuhinjom, u atmosferi prisnih međuljudskih odnosa, sve popularniji.

Seoski turizam podrazumijeva seoska domaćinstva i gospodarstva koja pružaju ugostiteljske i turističke usluge po principu aktivnog odmora u prirodi, u seoskom okruženju i prostorima uređenim u ruralnom stilu, uz prehranu baziranu na vlastitim proizvodima, kao i uz mogućnost aktivnog sudjelovanja u seoskim aktivnostima koje se tamo izvorno provode, primjerice brizi za domaće životinje, pripremanju izvornih jela, berbama, jahanju i slično.

Spomenuti organizirani seoski turizam javlja se u drugoj polovici prošlog stoljeća u Austriji (u kojoj je prethodno egzistirao na principu privatne inicijative), a pokrenut je na državnoj razini, sa svrhom revitalizacije i podizanja razine življenja u seoskim područjima.

Bogatstvo ponude i mnogobrojne prednosti

Seoska ugostiteljska i turistička ponuda neobično je bogata, te pruža bezbroj mogućnosti za neizmjerno uživanje svim čulima, te cjelokupno psihičko i fizičko relaksiranje. Seoski turizam omogućava uživanje u prirodnim ljepotama okoliša i seoskom načinu života u ruralnom okruženju i prostorima.

Seoska su domaćinstva smještena u prirodnom okruženju, koje pruža mogućnosti za različite aktivnosti, šetnje šumama i livadama, kupanje i ribolov u rijekama i potocima, lov te branje gljiva. Na seoskom gospodarstvu može se uživati u promatranju ili aktivnom sudjelovanju u nizu različitih aktivnosti koje će posebno radovati djecu, primjerice u njezi i hranjenju domaćih životinja, oranju, kopanju i sadnji, košnji livada, branju i sušenju ljekovitog bilja i gljiva, mužnji i pravljenju mliječnih proizvoda te pripremanju ostalih namirnica, potom branju povrća i voća, ukuhavanju voća i spremanju zimnice, i sl. Spomenute aktivnosti omogućuju približavanje prirodi i otvaranje novih horizonta, ali i svojevrsno iskustveno učenje, koje neće goditi samo djeci već i odraslima.

Nadalje, boravak na čistom zraku, stalna umjerena fizička aktivnost, zatim svojevrsni povratak prirodi i prirodnijem načinu života, te okupiranje bitno drugačijim sadržajima nego kod kuće, nevjerojatno smiruju, relaksiraju, revitaliziraju i daju novu snagu i duhu i tijelu.

Važan element seoskog turizma predstavljaju i specifični međuljudski odnosi, koji se temelje na neposrednom, toplom i srdačnom odnosu između domaćina i gosta. U uvjetima seoskog turizma gost postaje članom obitelji, te ravnopravno sudjeluje u mnogim svakodnevnim aktivnostima u kući i na seoskom imanju.

Nadalje, u pravilu su objekti u okvirima seoskih domaćinstava, kao i većina novosagrađenih objekata za smještaj gostiju, izgrađeni od prirodnih materijala, uz poštivanje graditeljske tradicije kraja. Stoga seoski turizam, uz ostalo, gostima nudi i svojevrsno putovanje u prošlost, u kojoj se živjelo u suglasju s prirodom i tradicijom, čime se doprinosi upoznavanju specifičnosti pojedinih područja, ali i razvijanju ekološke svijesti. K tome, mnoga seoska domaćinstva njeguju i etnografsku tradiciju kraja, pa su seoska domaćinstva opremljena starinskim pokućstvom, a nerijetke su i cijele zbirke koje govore o etnografskoj prošlosti.

Uživanje u tradicionalnim jelima

Seoski turizam savršen je i za one koji uživaju u hrani i u životu žele upoznati što više regionalnih kuhinja, posebno kada je riječ o domaćim, starim i uglavnom zaboravljenim jelima. Kako se prehrana u seoskim domaćinstvima temelji uglavnom na autentičnim i domaćim namirnicama i proizvodima toga kraja, ona predstavlja možda i najzanimljiviji dio u zaista širokoj ponudi seoskog turizma.

No, osim što se mogu otkriti mirisi i okusi izvornih jela određenog podneblja spremljenog na tradicionalan način, uz malo volje i truda mogu se usvojiti i načini na koji se ona pripremaju, te tako obogatiti i vlastiti jelovnik.

Uz to, u situaciji u kojoj se mnogi, a posebno djeca, prvi put susreću s izvornim okusima pojedinih namirnica uzgojenih na prirodan, ekološki način, ovaj segment seoskog turizma doprinosi i formiranju drugačijeg odnosa prema vlastitoj prehrani. Naime, mnogi će i nakon boravka na seoskom domaćinstvu poželjeti prirodno uzgojene namirnice, te će njihovom izboru posvećivati mnogo veću pažnju nego prije.

Tweet

Tweet