Speleologija u Bosni i Hercegovini - III. dio
Speleologija u 20. stoljeću
Cvijić je obišao veliki dio krša u BiH i u svojim mnogobrojnim djelima spominje niz pećina u Hercegovini. Njegova djela poslužila su kao temelj svim kasnijim istraživanjima krša.
Dedijer Jevto se bavio hidrografskim studijima na kršu i u svojim djelima opisuje niz kraških pojava na kršu BiH.
Mihajlo Radovanović pravi opsežnu studiju o morfologiji i hidrologiji Vjetrenice.
Lazić Antonije opisuje niz ponora i estavela u Popovom polju kao i neke pećine Hercegovine.
Simo Milojević je vršio sistematska speleološka ispitivanja Popovog polja i speleoloških objekata u tom području. Ispitao je veliki broj pećina i jama, oko 12 km dužine i vršio mnogobrojna ispitivanja podzemne hidrografije.
Karlo Vilke i Nikola Janković su 1934.godine izvršili nivelmansko ispitivanje glavnog kanala Vjetrenice od otvora do Velikog jezera.
Radivoj Simanović u svom djelu o škrapama u BiH navodi sve oblike koji se pojavljuju na kršu sa detaljnim opisom svih značajnih predjela.
Dragutin Hirc opisuje nemali broj pećina, ponikva i snježnica na području Prenja i Treskavice.
Vejsil Čurić u svojim radovima opisuje veliki broj pećine u BiH te se prvi obazire na velike štete u pećinama koje pričinjavaju nesavjesni posjetioci ovim podzemnim prirodnim ljepotama. Ivan Renđeo spominje neke neše pećine i jame.
Lucijan Matulić redi veoma opsežan rad na pećinskoj fauni na području Trebinja i Dubrovnika te su se i mnogi inostrani speleolozi obraćali njemu radi podataka. Matulić je istražio 200 pećina i ponora kroz 15 godina speleološkog rada, te je pronašao i nove vrste pećinske faune, koje po njemu nose ime. Naprimjer: Medora matulici, Anthroherpon luciani, Oligobothrus matulici,Trichoniskus matulici i dr. Sam Absolon je posvetio Matuliću svoje djelo o pećinama otoka Brača, koje je objavljeno u Brnu 1942.godine.
Matulić je od 1912. do 1914. godine sa nekim oduševljenim speleolozima osnovao klub istraživača pećina i ponora u Trebinju. Klub se pojavom prvog svjetskog rata raspao. Jovan Hadži je pisao o pećinskoj fauni Vjetrenice te obradio pećinsku faunu dviju grupa, pseudoskorpia i opiliona. On je pronašao i dvije nove vrste i to Travunia vjetrenicae, Nelima troglodytes-Roew kao i Neobisinu vjetrenicae-Hadzi.
Stanko Karaman također piše o Vjetrenici a koji je i sam pronašao neke nove vrste kao što su: Asellus hercegovinensis Karaman, Monolistra hercegovinensis Karaman, Niphargus orcinus vjetrenicensis Karaman, N.Zavalanus Karaman, Tiphlogammarus mrazeki hercegovinensis Karaman i dr. Buturović također piše o fauni Vjetrenice gdje navodi 35 vrsta pećinskih životinja.
Daneš, oficir u Austrougarskoj vojsci je 1917. godine bio određen od Vojne Komande u Sarajevu da ispita pećine u Bosni.bilo je naređeno ispitivanje pećina u cijeloj monarhiji da bi se utvrdilo koliko de u njenim pećinama nalazi gline sa koštanim ostacima radi praktičnog iskorištavanja tog matarijala. Daneš navodi veliki broj pećina u kraškom dijelu Bosne.
R. Studnička u članku "Ljepote i zanimljivosti krša" navodi niz prirodnih ljepota i interesantnosti krša. Vlado Radenšek napisao je članak o zaštiti pećina koji se odnosi na sva pećine u Jugoslaviji. Radenšek piše također i jedan članak "Životinje u špiljama".
Vrlo opsežna biospeleološka istraživanja u BiH vršili su slovenački speleolozi: Matjažić, Sket, Tarman, Bole i drugi, koji su ispitivali faunu pećina popovog polja, specijalno Vjetrenice, pećina oko Zavale i Turkovića, u okolini Bileće, Gacka i Navesinja. Tako su pronađene nove vrste Spelaeocaris iz Dajanove pećine kod Bileće. Pisali su o trematodima iz Vjetrenice, nove vrste temnocefalida iz Hercegovine,o dvjema vrstama Troglocaris iz Vjetrenice, o novoj podvrsti Niphargus orcinus iz Vjetrenice, novoj vrsti prostomi hercegovinense, o novoj vrsti Pzekdamnicola troglobia iz pećina Popovog polja.
Pretner je ispitao najveći broj pećina u Hercegovini. On navodi među ostalim endeme faune koji su do sada pronađeni samo u Vjetrenici, kao sto su Opilionidae Travunia vjetrenicae Hadzi, pseeudoskorpion Neobisium vjetrenicae Hadzi, puževi Lauzaia vjetrenicae Kuscer i Pseudomnicola troglobia Bole, rakovi Troglomysis vjetrenicaensis Stammer, Asellus hercegovinensis Karaman, Niphargus orcinus vjetrenicensis Karaman, Koleoptera Aphaenopsis pretneri Scheibl te se zalaže za njihovu trajnu zaštitu. Remy je poznati Francuski istraživač koji je oipsao niz pećina u Hercegovini, te se i on zalaže za zaštitu faune, specijalno u Vjetrenici, za koju smatra da je među najinteresantnijim u svijetu.
Krajem 1953.godine osnovana je speleološka sekcija pri Geografskom društvu NRBiH. Rad sekcije se odvijao u istraživanju pećina ponora i kraških fenomena u cilju njihove zaštite, evidentiranja i prikupljanja dokumentacije o ovim objektima za potrebe privrede.
Speleološko društvo Bosne i Hercegovine je osnovano 5. aprila 1956.godine. samo 3 mjeseca nakon osnovanja Speleološkog Saveza Jugoslavije sa sjedistem u Ljubljani.
