Pustolovne utrke
POČETAK PUSTOLOVINE...
Godine 490. p.n.e nakon pobjede nad Perzijancima na Maratonskom polju, grčki vojnik Filipid, ranjen i iscrpljen, pretrčao je 34,5 (procjenjeno) kilometara noseći vijest o pobjedi.
Stigavši do zidina Atene, predao je poruku i na mjestu umro. U čast ovog herojskog podviga s vremenom je nastala maratonska utrka - najprestižnija olimpijska disciplina koja je postala sinonim ljudske izdržljivosti. Početkom 20. stoljeća s ubrzanim razvojem i popularizacijom sporta uvidjelo se da ljudi mogu izdržati mnogo veće napore od maratona te se ova dionica povećala preko stotinu i više kilometara. Osim trčanja i drugi su sportovi posegnuli prema maratonskim dužinama. Neki su se pojavili u kombinaciji kao plivanje, vožnja bicikla i trčanje, te je početkom sedamdesetih nastao triatlon koji je dosegnuo nedokučive razmjere kao što je prestižna utrka Iron Man.
Usporedno sa sportovima izdržljivosti osvojeni su Mount Everest, Južni i Sjeverni pol, morske dubine pa čak i Mjesec. Iako više nije postojao gotovo niti jedan djelić planete gdje ljudska noga nije kročila, strast za otkrivanjem nepoznatih prostranstava i novim spoznajma te želja za ispitivanjem fizičkih i mentalnih granica napokon se utjelovila u ideji pustolovne utrke koju je krajem osamdesetih realizirao francuski istraživač Gerard Fusil. Raid Gauloises - prva pustolovna utrka na svijetu - postala je najveći sportski izazov današnjice koji se od tada svake godine održava u najnepristupačnijim predjelima naše planete. Svoju svjetsku popularnost pustolovna utrka doživila je sredinom devedesetih pojavom američke utrke Eco Challenge koja je zahvaljujući medijima omogućila milijunima ljudi da utrku dožive putem televizije. Odjek je bio fantastičan: niti jedan sport do tada u tako kratkom razdoblju nije doživio toliku popularnost.
Pravila
Pustolovna utrka povezuje različite sportove u prirodi kao što su planinarenje, alpinizam, kajakaštvo, brdski bicikl, rafting i mnoge druge. Arena izazova su divlji i nepristupačni prirodni predjeli. Sadržaj i redosljed disciplina ovisi o terenu i prirodnom okružju. Utrke mogu biti različitih dužina i trajati od nekoliko sati pa do nekoliko tjedana. Pravila nalažu da timovi sastavljeni od četiri osobe od kojih jedna mora biti pripadnik suprotnog spola u zadanom vremenu moraju zajedno proći kroz sve discipline i kontrolne točke ucrtane na zemljovidima noseći sa sobom svu propisanu opremu i potrebne namirnice. Na cilj moraju stići kao tim. Ako netko od članova tima odustane ili nije sposoban nastaviti utrku, čitav tim je diskvalificiran. Opis staze, terena, raspored disciplina i kontrolnih točaka dostupni su tek uoči same utrke tako da se natjecatelji brzo moraju prilagođavati svim izazovima koji ih očekuju. Tijekom utrke dozvoljeno je nekoliko puta na predviđenim mjestima zamijeniti opremu i nadopuniti hranu. Timski rad, fizička sprema, sposobnost snalaženja u divljini, planiranje opreme, hrane i odmora te orijentacija noću i danju po različitim terenima i napredvidljivim vremenskim uvjetima samo su neki od uvjeta za uspjeh. U ovom sportu vrijedi pravilo: jak si koliko tvoj najslabiji, brz koliko tvoj najsporiji član.
Filozofija
Bit pustolovne utrke je savladavanje prirodnih prepreka i nametnutih izazova kroz različite discipline u nepredvidljivim vremenskim i prirodnim uvjetima. Utrka stvara osjećaj zajedništva, kolektivnu odgovornost i potiče timsko rješavanje svih problema koji se moraju prevladati kako bi se stiglo do cilja. Fizička sprema, snaga volje, duh zajedništva i poznavanje mnogobrojnih vještina samo su neki od uvjeta za uspjeh. Utrka je istinski ispit ljudskog duha. Iskustva ovih ljudi odraz su ljudske težnje za dostizanjem krajnjih granica fizičke i mentalne izdržljivosti. Prvi korak u utrci je hrabrost, a svaki slijedeći je napredak. Svatko tko stigne do cilja je pobjednik. Proživljena emotivna iskustva primijenjiva su u svakodnevnom životu kako bi svjesnije kročili kroz život sa dužnim poštovanjem prema Prirodi, ljudima i samima sebi.
Gladijatori 21. stoljeća
Pustolovna utrka stvorila je najizdržljivije i najkompletnije sportaše današnjice. Natjecatelji dolaze iz različitih sportova izdržljivosti kao što su maraton, biatlon, triatlon, alpinizam i penjanje te iz specijalnih policijskih i vojnih postrojbi kojima je način pripreme vrlo sličan samoj utrci. Najbrojniji su neprofesionalni sportaši različitih zanimanja što je dokaz da je sve moguće ukoliko postoji velika želja i motiv. Gerard Fusil o njima je rekao: Ovi ljudi ne natječu se zbog novca, slave ili karijere, već zbog jedinstvenog osjećaja i iskustva koje proživljavaju tijekom utrke. Zbog toga su spremni učiniti nemoguće i otići i na kraj svijeta za zadovoljenjem svojeg duha i znatiželje.
Zamislite da dan prije utrke dobijete zemljovide sa ucrtanim kontrolnim točkama koje morate proći u sedam dana i noći sa sljedećim rasporedom i dužinom dionica: 110 km veslanja kajakom po moru, 90 km trekinga kroz pustinju, 200 km brdskog bicikla sa 3500 m ukupnog uspona, 120 km planinarenja do visina od 4500 m te raftinga 50 km; ukupno 550 km. Kada se zahtjevnosti terena pribroji težina opreme i hrane, orjentacija po svim vremenskim uvijetima noću i danju, žeđ, izgubljenost, glad, umor, znoj, blato, hladnoća, vlaga, povrede, hipotermija, dehidracija, bolni žuljevi, halucinacije, ubodi insekata, sunčanica i neispavanost, čini se gotovo nemogućim. No sve je više onih koji stignu do cilja i nesumnjivo zaslužuju epitet Gladijatora 21. stoljeća kojima bi i grčki heroj Filidip stisnuo ruku.
