Špilja - speleološki objekt kojem je prosječni nagib kanala manji od 45o.

Jama - speleološki objekt kojem je prosječni nagib kanala veći od 45o.

 

Krš - specifičan reljef s posebnim svojstvima i fenomenima koji su posljedica specifičnog geološkog sastava stijena (karbonati - vapnenci i dolomiti), te korozivnog djelovanja vode i otapanja stijena (zbog toga je voda većinom u podzemlju krša). Dinarski krš je u svijetu poznat kao klasični tip krša (locus tipicus). Procjenjuje se da je krš oko 50% površine Hrvatske.

Tijekom zadnjih milijuna godina, tijekom niza ledenih doba došlo je do podizanja i spuštanja srednje razine oceana. Pred kraj zadnjeg ledenog doba, prije oko 18.000 godina, razina mora je bila niža oko 91 m. Pad razine mora povećao je gradijent između kopna i mora, utječući na formiranje krša kroz povećanu i dublju cirkulaciju vode kroz karbonatnu podlogu.

 

Krški fenomeni - pojave koje nastaju u kršu - špilje i jame, ponori, izvori, vrulje, ponikve, vrtače, škrape, doline, polja, kanjoni itd.

 

Speleogeneza - složeni proces nastajanja špilja i jama, dio je procesa nastanka krša (okršavanja), te je predmet aktualnih znanstvenih istraživanja. U tim procesima dolazi do otapanja karbonatne podloge slabo kiselom vodom. Uz otopljeni CO2 u kišnici, te prolazeći kroz tlo, voda se pretvara u slabu otopinu ugljične kiseline (H2CO3,  pH=5.7). Prolazeći kroz prirodne pukotine, voda kemijski reagira i otapa vapnenac ili dolomit. Daljnjim povećanjem pukotina nastaju kaverne, te se otvara put povećanom vodenom toku.

 

Sige - sige u Dinarskom kršu nastaju kristalizacijom minerala kalcijevog karbonata koji otopljen u vodi kroz pukotine ulazi u špilju. Ovisno o uvjetima nastanka ima veliki broj oblika siga.

 

Neki pojmovi vezani uz speleološki nacrt špilje ili jame

 

Speleološki nacrt špilje ili jame - glavni rezultat speleoloških istraživanja je na stručan način i u skladu sa svjetskim standardima izrađen nacrt speleološkog objekta. Nacrt speleološkog objekta sastoji se od tlocrta i profila sa svim elementima nacrta koji su definirani od strane Međunarodne speleološke unije (UIS).  Kada je nacrt izrađen, iz pravilno izmjerenog i tablično prikazanog poligonskog vlaka se izračunaju statistički parametri špilje ili jame - njena stvarna duljina, horizontalna duljina, dubina, položaji najudaljenijih točaka, pružanje kanala itd. Više o izradi nacrta speleoloških objekata...

Horizontalna duljina - u Hrvatskoj se pod pojmom duljine nedavno smatrao zbroj horizontalnih duljina svih špiljskih kanala (horizontalna projekcija prikazana na tlocrtu). Radi usklađivana sa svijetom potrebno je za svaki speleološki objekt izraziti i stvarnu duljinu. (oprez: pojmovi duljina i dužina nisu sinonimi)

Stvarna duljina ("duljina" - u literaturi u svijetu) - u svijetu se pod pojmom duljine smatra stvarna duljina, koja se odnosi na zbroj realnih (poligonskih) duljina koje speleolog treba prijeći da bi došao od jedne do druge mjerne točke (pri čemu su izostavljeni izmjereni poligoni koji ne povećavaju duljinu objekta, npr. do sporednih kanala  i sl.).

Dubina - vertikalna razlika između visine ulaza i visine najniže točke u špilji ili jami.

Volumen - volumen svih špiljskih kanala.

Tlocrt - projekcija speleološkog objekta na horizontalnu ravninu.

Profil - presjek speleološkog objekta razvučen u ravninu. Profil se sastoji od ravnina koje su okomite na horizontalu.

Poligonski vlak - sastoji se od dužina povučenih između svake dvije mjerne točke. Dužine su definirane s tri mjerena parametra: duljinom, azimutom (kutom u odnosu na sjever) i padom (kutom u odnosu na horizontalu). Duljina se mjeri metrom ili laserskim daljinomjerom, azimut s optičkim kompasom, a pad s optičkim padomjerom.

Ulaz - za speleologe ulaz je jedan od najvažnijih dijelova špilje. Bez ulaza špilja špilja ne bi bila otkrivena. Međutim ulaz nije standardni dio procesa speleogeneze, već se uglavnom razvije kasnije u geološkoj prošlosti, kako dolazi do denudacije krškog reljefa iznad špilje.

Kanal - špilje se sastoje od špiljskih kanala. Oni mogu biti različitog oblika, međusobnih odnosa, formirani u različitim vremenskim periodima i na različite načine. Presjeci kanala mogu varirati od eliptičnih cijevi koje je napravila voda u brzom kretanju, do kompleksnijih oblika vezanih uz geološki sastav stijena i proces speleogeneze.

Vertikala - okomiti špiljski kanal kojim se može spuštati samo užetom. Previsna vertikala je ona u kojoj uže nije u blizini stijene (ruba kanala). Dimnjak je vertikala koja ide prema gore i može se savladati slobodnim ili tehničkim penjanjem.

Dvorana - mjesto gdje se špiljski kanal znatnije proširi u svim smjerovima.

Polica - mjesto u vertikali gdje se može stajati, može biti poput stepenice ili većih dimenzija.

Upitnik - mjesto na topografskom nacrtu, na kojem postoje veće ili manje perspektive daljnjih speleoloških istraživanja.

 

Neki pojmovi vezani uz speleološka istraživanja

 

Speleološka oprema - specijalizirana oprema koja služi za napredovanje u speleološkom objektu. Sastoji se od opreme za opremanje speleološkog objekta i osobne speleološke opreme.

Opremanje (postavljanje) speleološkog objekta - postavljanje elemenata koji služe za napredovanje u speleološkom objektu (sidrišta za užeta i drugih tehničkih rješenja za napredovanje).

Osobna speleološka oprema - uključuje tehnička pomagala (spravice) za kretanje po užetima, rasvjetu, kacige, zaštitnu odjeću i obuću itd. U špilje koje nisu turističke, može se ulaziti samo adekvatno opremljen.

 

Speleološko školovanje i speleološki nazivi

 

Speleološka škola - osnovni tečaj kojeg treba završiti da bi se moglo početi baviti speleologijom.

Speleolog-pripravnik - naziv koji se stiče pohađanjem speleološke škole.

Speleolog - osoba s većim iskustvom u speleološkim istraživanjima. Naziv speleolog stiče se  polaganjem speleoloških ispita i ispunjavanjem određenog broja uvjeta.

Instruktor speleologije - postaje se obranom instruktorskog rada uz prethodno ispunjene uvjete aktivnosti u statusu speleologa.