ARKTIČKI se led topi rekordnom brzinom, a volumen mu je trenutno najmanji u posljednjih 30 godina otkako se uz pomoć satelitskih snimki mjeri njegova količina.

Znanstvenici su zabrinuti jer, smatraju, ovakav razvoj događaja vodi prema globalnoj klimatskoj katastrofi.

.

Utjecaj sve bržeg topljenja leda na život na Zemlji vidljiv je kroz sve veća sušna ljetna razdoblja koja se izmjenjuju s olujama razorne snage te sve ekstremnije zimske uvjete.

"Promjena je veća nego što smo prije 20 ili 10 godina mogli i zamisliti. Ovo nas je zateklo pa moramo prilagoditi i naše razumijevanje sustava, i našu znanost, i naš osjećaj za prirodu koja nas okružuje", izjavio je za BBC direktor Norveškog polarnog instituta (NPI) Kim Holmen.

"Ovo je stvarno nevjerojatno i to je golema i dramatična promjena u našem sustavu. Ovo nije kratkoročni fenomen, ovo je postao rastući trend".

Jedan od istraživača spomenutog instituta, dr. Edmond Hansen, smatra kako je ovo čak i najveće otapanje leda u posljednjih 1.500 godina. "Ovo je stvarno nevjerojatno i to je golema i dramatična promjena u našem sustavu. Ovo nije kratkoročni fenomen, ovo je postao rastući trend. Gubi se sve više i više leda i otapanje se ubrzava. Kad pogledate grafove i zapažanja, odmah vam je jasno što se događa", kazao je.

Stručnjaci kažu kako otapanje leda ne teče proporcionalno već se povećava obrnuto proporcionalno količini leda - baš kao što se i kockica leda kad je ubacite u čašu vode prvo topi sporije, a onda sve brže i brže što se njen volumen smanjuje.

Dr. Sebastian Gerland, također jedan od znanstvenika iz NPI, pojasnio je princip ubrzanja topljenja leda: "Bijela površina koja reflektira sunčeve zrake sve je manja, a tamna morska koja ih apsorbira je sve veća. S većom apsorpcijom more postaje sve toplije, što uzrokuje sve brže topljenje leda".

Prema nekim procjenama Arktik bi bez leda mogao ostati do 2080. godine, a znanstvenici strahuju da bi, s obzirom na njegovo sve brže topljenje, taj trenutak mogao stići i puno, puno ranije.

Tweet

Tweet