U planinarskim krugovima hladnoću zovu i „tihi ubojica“ jer najčešće ne ubija direktno već je uzrok brojnim sudbonosnim greškama. Hladnoća može umrtviti čovjeka, prouzročiti stres, ljudi izloženi hladnoći postaju apatični, hladnoća ometa kretanje, pokreti su teški i tromi, hladnoća oslabi moć rasuđivanja, može dovesti do pothlađenosti tijela.

Pothlađenost je stanje snižene opće tjelesne temperature.

Nastaje kada organizam gubi više topline nego što je može proizvesti. Niska temperatura okoline, iscrpljenost i alkohol pospješuju nastanak pothlađivanja.

Znakovi pothlađivanja:
U početku osoba ima osjećaj hladnoće i drhti (ovaj stupanj može i izostati). Kasnije osjećaj hladnoće prestaje, javljaju se umor, tromost i velika želja za snom. Sve tjelesne i psihičke funkcije se usporavaju. Ponekad se javljaju priviđenja. S daljnjim snižavanjem tjelesne temperature osoba gubi svijest. Disanje i rad srca se jako usporavaju. Ako se ne pruži pomoć, smrt nastupa zbog prestanka disanja i srčanog rada.

POSTUPAK ako je pothlađena osoba pri svijesti:
U koliko se u blizini nalazi zaštićena prostorija, dom, sklonište unesite ga u nju, vlažnu i mokru odjeću zamijenite suhom, utoplite ga raznim odjevnim predmetima, dajte mu topla (ukoliko je to moguće), zaslađena, bezalkoholna pića. Možete upotrijebiti termofor i slične izvore topline (ukoliko postoje) za zagrijavanje, ali ne prislanjajte ih direktno na tijelo, nego preko slojeva deke ili odjeće. Ako nemate na raspolaganju toplu prostoriju, pokušajte unesrećenog izolirati sa svih strana dekom, odjećom, novinskim papirom, astro folijom ili bivak vrećom. Pozovite pomoć.
Važno je znati da se na vjetru opasnost od pothlađivanja višestruko povećava. Pri temperaturi od 0 stupnjeva Celzijusa i vjetru od 40 Km/h je isto kao da je -20 stupnjeva Celzijusa bez vjetra.
Ako se ljudsko tijelo ne uspije zagrijavati kretanjem, dolazi do hlađenja tijela. Ljudski organizam ima osobinu da automatski zatvara krvotok prema periferijama (ruke, noge, lice) kako bi zaštitio vitalne organe.

Savjet: na planinarenje (u ruksaku) uvijek nosite zaštitnu vjetrovku i hlače (gore-Tex ili sl.), a u zimskom periodu kapu i rukavice i astro-foliju ili bivak vreću.

---ŠTO JE POTHLAĐIVANJE---

Pothlađivanje organizma ili hipotermija nastaje u uvjetima kad je gubitak tjelesne temperature viši nego što je stvaranje tjelesne topline. O pothlađivanju govorimo kad se temperatura tijela snizi na vrijednosti niže od 35ºC, mjereno u zadnjem crijevu (ne pod pazuhom!) posebnim toplomjerom - električnim ili laboratorijskim, čija je kapilarna cjevčica napunjena alkoholom obojenim crvenom bojom, i koji mjeri temperaturu od -30 do +100ºC.

Kod sumnje na pothlađivanje, temperaturu tijela ne treba mjeriti uobičajenim toplomjerom sa živinim stupcem jer on mjeri temperaturu između 35 i 42ºC, pa se pothlađivanje ne prepozna. Tako, primjerice, ako je obični toplomjer "protresen" prije mjerenja, pa mu se stupac žive spustio na 36ºC, pri mjerenju temperature pod pazuhom vrijednost će biti upravo takva, tj. 36ºC. To se događa iz dva razloga: zbog uske kapilarne cijevi u kojoj se nalazi živa, kao i zbog spremnika od kojeg do živine cijevi vodi ponovno jedna uska cijev, živin stupac neće se sam spuštati, nego će pokazivati temperaturu prostorije u kojoj se mjerenje provodi, dakle pokazivat će istu početnu temperaturu, primjerice 36ºC. Suprotno tome, stupac s obojenim alkoholom u laboratorijskom toplomjeru spuštat će se onog časa kad se toplomjer izvadi iz zadnjeg crijeva.
Starije osobe su najugroženija skupina stanovništva, posebno u zimskim mjesecima, i to zbog brojnih promjena koje se sa starenjem u organizmu događaju.

Tri osnovne skupine pothlađivanja

Prva je ona koja nastaje tijekom boravka u hladnoj vodi čija je temperatura niža od 21ºC, a vrijeme provedeno u tom mediju je manje od 6 sati. To se, primjerice, može dogoditi tijekom nesreće broda koji plovi u hladnim vodama. Tu vrijedi pravilo 50, što znači da će ako temperatura okolice (u ovom slučaju vode) bude niža od 10ºC, 50 posto osoba umrijeti u roku od 50 minuta.

Drugo je kronično pothlađivanje, koje se može dogoditi u inače zdravih osoba koje su dulje izložene hladnoći, primjerice tijekom incidenata kao što je izgubljenost u snježnoj planini.

Treće je tzv. gradsko ili urbano pothlađivanje, koje se u pravilu događa u bolesnih osoba, u onih starije životne dobi, u pothranjenih, onih koji piju alkoholna pića, uzimaju neke lijekove, kao i onih koji boluju od nekih psihičkih i drugih bolesti. Dakle, te skupine su pothlađivanjem posebno ugrožene zbog toga što se u njih o pothlađivanju najčešće i ne razmišlja. Prema nekim podacima, čak oko 3,5 posto osoba starije dobi u zimskim mjesecima boluje od posljedica pothlađivanja.

Treba reći da naglo izlaganje hladnoći često nije presudan čimbenik za nastanak pothlađenosti. Međutim, naglo izlaganje hladnoći posebno je opasno u starijih osoba koje boluju od bolesti povišena krvnog tlaka, skleroze krvožilja, bolesti vjenačnih krvnih žila srca sa simptomima npr. bolova u prsima tipa angine pektoris, ili preboljela infarkta mišića srca, u kojih naglo izlaganje hladnoći može dovesti do smetnji tipa bolova u prsima i drugih teškoća.

Presudni čimbenik za razvoj pothlađivanja u starijih osoba je dugotrajan boravak (danima ili tjednima) u prostoriji čija je temperatura niža od 18ºC, kao što je npr. boravak kod kuće u loše grijanoj ili negrijanoj prostoriji. Dakle, u njih se pothlađivanje zbiva tijekom više dana ili tjedana dok se jasno ne razvije. Tjelesna temperatura, koja se u tim slučajevima snizi na vrijednost od 35ºC i niže, i dalje se postupno i progresivno snižava, dok se ne dogode komplikacije, koje mogu biti i smrtonosne.

Promjene u organizmu starije dobi

Kad govorimo o posebnostima organizma starije dobi, posebno glede sklonosti ka pothlađivanju, treba voditi računa o promjenama koje se u organizmu događaju starenjem, a one su brojne. Pojednostavljeno, smanjuje se količina materijalnog supstrata, neka se tkiva zamjenjuju funkcijski manje vrijednim tkivima ili se vremenom mijenjaju tako da postanu manje vrijedna. Tjelesna masa se mijenja, i to često u smislu porasta, što nastaje zbog povećanja količine masnog tkiva, dok je količina mišićnog tkiva manja - primjerice u žena dobi od oko 65 godina smanjuje se za 5 kg u odnosu na srednju dob, a u muškaraca prosječno za oko 12 kg. Ukupna količina vode u tijelu smanjuje se za 10 - 15 posto. I masa nekih organa smanjuje se za oko jednu trećinu, kao npr. jetre ili bubrega, pluća ne mijenjaju težinu s porastom dobi, a prostata se dvostruko povećava.

Događaju se i brojne promjene potpornog tkiva, a kosti gube mineralni sastav. Sposobnost tjelesnog napora se smanjuje. Gubi se potkožno masno tkivo, koža postaje tanja i počinje gubiti svojstvo izolatora topline, smanjuju se znojne žlijezde pa se i znojenje smanjuje, smanjuje se cirkulacija krvi kroz kožu, napose ruku i nogu. Smanjuje se funkcija nekih organa, kao npr. crpna funkcija srca, što je također jedan od razloga za smanjenje protoka krvi kroz kožu. Promjene regulacije topline koje se sa starenjem događaju brojne su, a uključuju i promjene mozga. Kao posljedica svih tih promjena smanjuje se sposobnost odavanja, zadržavanja i čuvanja topline.

Kad starija osoba boravi u hladnoj prostoriji, ona znatno sporije povisuje temperaturu tijela nego mlađa osoba. Kad se temperatura tijela snizi ispod 35ºC, mijenja se i rad živčanog sustava koji nije pod utjecajem ljudske volje. Uz sve navedeno, u mirovanju se posljedično smanjuje protok krvi u organima tijela, a izostaje i podražaj za sužavanje krvnih žila kod izlaganja hladnoći. Dakle, osim što je mehanizam zadržavanja topline tijela loš, smanjuje se i osjećaj hladnoće. Stoga su te osobe sklone snižavanju krvnog tlaka. Većina promjena organizma događa se kad se temperatura tijela snizi na oko 32ºC.

preuzeto od PD Tajan Zenica i vasezdravlje.com

Tweet

Tweet