Orijentacija je snalaženje na terenu. Spretnost u koriscenju orijentacije omogucava nam relativno sigurno kretanje nepoznatim planinskim predjelima. Najprirodnija orijentacija na zemljistu je orijentacija pomocu strana svijeta (glavne:sjever, jug, istok i zapad, a pomocne: sjeveroistok, jugoistok, sjeverozapad i jugozapad). 

Da bismo se mogli orijentisati treba na geografskoj karti i na terenu odrediti strane svijeta. Ako znamo jedan od ovih pravaca onda nam je lako odrediti ostale. Kada se okrenete prema sjeveru, jug je iza vas, zapad ljevo, a istok desno. Karta se usmjerava tako da se smjer sjevera na karti poklopi sa smjerom sjevera na terenu. Smjer sjevera na karti pokazuje strelica sa slovom N (eng. North, sjever), a ako te strelice nema, podrazumjeva se da je sjever na karti gore. Kada pravilno postavite kartu i ako na njoj zakljucite da je tvoj pravac kretanja desno, onda i vi idete desno.

Geografska karta je predstavljena slika djela Zemljine povrsine, koje je po utvrđenim pravilima i ustaljenim znacima, predstavljeno sa svim njegovim prirodnim i vjestackim objektima. Razmjer karte pokazuje koliko puta je neka duz na karti kraca od horizontalne projekcije te duzi u prirodi. Za planinare je potrebna detaljna karta koja predstavlja manju povrsinu i to obicno razmjera 1:50000, 1:25000 i sl. Razmjera 1:50000 znaci da jedan cantimetar na karti obuhvata 50000 cm t.j. 500 metara na terenu.Druga vazna stvar na karti su izohipse. To su linije koje povezuju tacke iste nadmorske visine. Tamo gdje su izohipse zgusnute, padina je strmija,a tamo gdje su razmaknute blaza.

Postoji vise nacina za određivanje strana svijeta na terenu, među kojima je svakako najbolja i najproucavanija orijentacija pomocu kompasa.Oznacena magnetna igla kompasa uvijek pokazuje smjer sjevera.

Orijentacija pomocu Sunca moguca je samo ako ima Sunca, a bazira se na jednostavnoj cinjenici da je Sunce ujutro na istoku, u podne na jugu i uvece na zapadu.

U orijentaciji pomocu sata i Sunca smjer sjever-jug određuje se tako sto malu kazaljku postavimo u pravac Sunca, ugao koji cine mala kazaljka na satu i broj 12 prepolovimo, i ta njegova simetrala pokazivat ce pravac juga. Obratite paznju da se prilikom ljetnog racunanja vremena koristi ugao izmedju postavljene male kazaljke i 13 sati.

Pravac Sjevera mozemo odrediti po polarnoj zvjezdi (Sjevernjaci) ali samo za vrijeme vedre noci. Ova zvjezda se nalazi u sazvjezđu Malog Medvjeda (mala kola), na sjeveru. Na nebu se pronalazi pomocu sazvjezđa Veliki Medvjed (Velika kola), koje se sastoji od sedam jasnih zvjezda raspoređenih u obliku kola (cetiri tocka i ruda). Kad se pronađe ovo sazvjezđe, onda se rastojanje dviju posljednjih zvjezda (ona dva tocka koja su dalje od rude) produzi oko pet puta. Na tom rastojanju nailazimo na jednu vrlo jasnu i svjetlu zvjezdu, Polarnu zvjezdu.Ona je najsvjetlija zvjezda Malog medvjeda.Pravac mjesta stajanja ka polarnoj zvjezdi je pravac severa.

Svaki predmet (drvo, telegrafski stub i drugo), obasjan iz jednog pravca, baca svoju sjenku u suprotnom pravcu. Izjutra u 6 sati (izvor svjetlosti sa istoka) predmet baca svoju sjenku u pravcu zapada. U 12 sati (izvor svjetlosti sa juga) predmet baca svoju sjenku u pravcu sjevera. U 18 sati (izvor svjetlosti sa zapada) predmet baca svoju sjenku u pravcu istoka.

Pravac sjevera, pomocu sjenke predmeta, mozemo odrediti u bilo koje vrjeme dana. Ako sat pokazuje 15 sati,treba odrediti onaj pravac sjenke predmeta, koga je ta sjenka zauzimala prije tri sata, t.j. u podne.Kako je poslje toga proslo vrijeme od tri sata to je sjenka promjenila svoj pravac za 3x15°, t.j. 45° (za tri sata se i Sunce pomjerilo za 45°). Ovaj ugao od 45° treba nacrtati na papiru pa njegov desni krak okrenuti u pravcu sjenke predmeta. Njegov ljevi krak ce tacno pokazivati pravac koji je sjenka zauzimala u podne, t.j. pravac severa.

 

Pravac Sjevera se nalazi ljevo od pravca sjenke predmeta. Ako ovo određivanje vrsimo u prijepodnevnim satima onda ce se pravac sjevera nalaziti desno od pravca sjenke predmeta.Pravac mozemo odrediti i pomocu Sunca, sata i sjenke. Vodoravno postavimo sat a na osovinu satnih kazaljki vertikalno se postavi igla, slamcica, palidrvce i slicno. Vertikalno postavljen predmet bacace svoju sjenku suprotno od izvora svjetlosti,dakle suprotno od Sunca.Sat okrecemo sve dotle dok mala kazaljka ne dođe u sjenku predmeta koji je oslonjen na osovinu satnih kazaljki. Ugao koji cine sjenka (mala kazaljka) i broj 12 prepolovimo a njegova simetrala pokazuje pravac sjevera. Prije podne ce pravac sjevera biti desno od sjenke (male kazaljke) a popodne ljevo od sjenke (male kazaljke) na satu.

Kora drveta koja je okrenuta prema sjeveru izlozena je vecoj hladnoci pa je zato hrapavija i obicno obrasla mahovinom.Kod drveta breze ova pojava je narocito jasno izrazena. Međutim, potrebno je posmatrati veci broj drveca kako bi se sigurnije odredio pravac sjevera. Kod panja svakog prosjecnog drveta izrazito se vide prstenovi (godovi) koji oznacavaju godisnje naslage pri rascjenju drveta.Uze rastojanje između prstenova je na sjeveru a sire rastojanje između prstenova je na jugu.Ovaj nacin nije pouzdan kad znamo da na rastojanje između prstenova ne utice samo jacina suncevog osvjetljenja, vec i jacina i pravac vjetrova.

Za određivanje strane svijeta mogu nam posluziti i pojedini predmeti i znakovi, npr. pravoslavna crkva-oltar je na istoku,a ulaz na zapadu; katolicka crkva-oltar je na zapadu, a ulaz na istoku; dzamija (minaret)-toranj se nalazi na jugu, a ulaz na sjeveru; hriscanski grobovi-imaju pravac istok-zapad,krst (spomenik) nalazi se na zapadu; muslimanski grobovi-imaju pravac sjever-jug, spomenik se nalazi na juznoj strani groba; zidovi na zgradama, starim zdanjima i utvrđenjima-na sjeveru su hladniji, vlazniji i tamniji; snijeg-na juznim padinama uzvisenja se brze topi nego na sjevernim padinama pa je zato kvalitet snijega na sjevernoj strani bolji i duze se odrzava.

Azimut je ugao koji smjer posmatranog objekta zatvara sa smjerom sjevera. Mjeri se od sjevera u smjeru kretanja kazaljke na satu. Na primjer, azimut zapada je 270°, jugoistoka 135° itd. Azimut se najlakse određuje pomocu kompasa, koji takođe imaju podjelu od 360°. Ponekad smo prisiljeni kretati se po azimutu (kada treba najkracim putem stici do određenog cilja).Mjerenje azimuta moze koristiti i za određivanje mjesta gdje se nalazimo. Odredimo li azimut barem tri istaknuta objekta u okolini, mozemo na karti odrediti tri pravca, u cijem presjeku se mi nalazimo.