Korištenjem bicikla smanjuju se prometne gužve, povećava sigurnost u prometu, štedi se na troškovima za gorivo, parkiranje i održavanje automobila. Znatna je i ušteda vremena zbog bržeg dolaska od točke A do točke B, smanjuje se stres prilikom vožnje, a za razliku od auta ili javnog prijevoza vozeći bicikl možemo točno planirati vrijeme dolaska na željeno mjesto.

Stručnjaci smatraju da je najveća korist kretanja biciklom smanjenje otuđenosti među ljudima te mogućnost komunikacije s drugim osobama. Osim toga, smanjuje se zagađenja prašinom i ispušnim plinovima, bukom, a izgradnja biciklističkih staza bitno je jeftinija od izgradnje prometnica za motorna vozila.

Na žalost, još uvijek ne postoji kampanja za veće korištenje bicikla u prometu, a s obzirom na brojne koristi to je zaista žalostan podatak, pa se građani više kreću biciklom samo na temelju usmene predaje. U Ljubljani se, na primjer, bicikl koristi za 10 posto kretanja, a u većini europskih gradova od 15 do 20, pa čak i 30 posto. Upotreba bicikla u Zagrebu u posljednje vrijeme, je u velikom porastu.

Vožnja biciklom jedan je od najraširenijih oblika rekreacije u svijetu, a velik broj ljudi koristi bicikl kao svakodnevno prijevozno sredstvo za odlazak na posao. Vožnja biciklom pozitivno utječe na opće zdravlje, smanjuje rizik od najčešćih bolesti današnjice: bolesti krvožilnog sustava i karcinoma, šećerne bolesti, a pomaže i u borbi protiv stresa i depresije.

Također snižava krvni tlak, a korisna je i u prevenciji osteoporoze. Kod ljudi s oštećenjem sustava za kretanje kontroliranim korištenjem bicikla možemo dobro nadopuniti klasičnu rehabilitaciju, poboljšavajući njen učinak te smanjiti recidive oštećenja lokomotornog aparata. Lijepi krajolici, dinamika same aktivnosti, svjež zrak te korištenje praktički svih mišićnih grupa dodatne su prednosti vožnje biciklom. Vožnja biciklom spada u grupu aerobnih sportova,  tjelesnih aktivnosti koje za dobivanje energije koriste energetske izvore uz prisutnost kisika. Takva tjelesna aktivnost uključuje velik broj mišićnih skupina, u kontinuiranim cikličkim pokretima, pri čemu se kontinuirano opterećuje i krvožilno-dišni sistem.

Za razliku od anaerobnih sportova, u koje spada dizanje utega ili igranje tenisa, aerobni sportovi osobito poboljšavaju kardiorespiratorni kapacitet - uz povećanje izdržljivosti, bolji rad srca i pluća te poboljšanja cirkulacije.  Za razliku od mnogih drugih sportova, kod kojih je akitvnost diskontinuirana i povremeno visoko intenzivna, tijekom vožnje biciklom možemo precizno odabrati željeni intenzitet napora. Intenzitet napora može se jako dobro pratiti pulsmetrom, što i omogućuje preciznu kontrolu napora.

Tweet

Tweet