Bicikl po definiciji bi bio kopneno prijevozno sredstvo na ljudski pogon. Kako strogo. Prošla su vremena kad je bicikl bio prvenstveno prijevozno sredstvo za doći do negdje ili kao pomoć prevoženja tereta. Danas je biciklizam često korišten u prometu, zatim kao vid zabave te kao sport. Zbog relativno jeftine izrade i dostupnosti to je danas najraširenije prijevozno sredstvo. Pretpostavlja se da danas na svijetu postoji preko 1.000.000.000 bicikala!

Zbog činjenice da u usporedbi s drugim uobičajenim prijevoznim sredstvima (primjerice autom) daleko manje opasan po onečišćenje okoliša a ujedno vrlo pozitivnog učinka na zdravlje ljudi koji voze bicikle, brojni gradovi osiguravaju za bicikliste različitu infrastrukturu koja im olakšava vožnju: odvojene biciklističke staze, posebna mjesta za odlaganje bicikala, dijelove grada u koje je moguće doći isključivo biciklom ili pješice, itd.

Biciklizam kao rekreacija

Proljeće je već tu, onih dana kad vam ne treba kišobran uzmite bicikl iz garaže i u prirodu. Uz sporu vožnju koja ne izaziva napor i dozvoljava normalan razgovor, može se pretvoriti u popodnevno druženje, umjesto na kavi – na biciklu. Oni natjecateljskog duha će vjerovatno u društvu prijatelja odrediti granice do koje se treba prvi stići za pobjedu. Brdski biciklizam spada u adrenalinske pustolovine.

Kako postoje različite vrste ovog specifičnog sporta tako se razvila i potreba za različitim biciklima.

Vrste bicikla:

Ovisno o namjeni, bicikli se bitno razlikuju po konstrukciji, veličini kotača i širini guma, obliku okvira i upravljača,te drugoj dodatnoj opremi. Sportski bicikli su namijenjeni biciklističkim natjecanjima, tipično su izrađeni od lakših i čvršćih materijala, uz minimum dodatne opreme kao što su blatobrani, svjetla i sl. Bicikli za rekreaciju ili za prijevoz,najčešće imaju dodatnu opremu koja čini vožnju udobnijom ili praktičnijom.

Danas su prema razlici u konstrukciji najčešće korišteni sljedeći modeli:

• gradski bicikl, koji se često proizvodi u muškoj i ženskoj inačici, a razlika je u kutu poprečne cijevi na okviru. Ovi bicikli često imaju dodatnu opremu radi udobnosti vožnje, kao što su blatobrani, svjetla, košara za stvari i sl.
• Cestovni bicikl, specifičnog savijenog oblika upravljača, najčešće vrlo tankih guma i oslobođen dodatne opreme radi smanjenja težine. Ovi su bicikli najčešće i najbrži, zbog male težine i malog otpora podloge.
• Brdski bicikli, s ravnim upravljačem, čvrstim kosturom najčešće od cijevi većeg profila nego li cestovni, u većini izvedbi i s prednjim i/ili stražnjim amortizerima koji amortiziraju udarce koji nastaju na neravnim terenima.
• BMX je specifična izvedba bicikla manjih kotača i jednostavne konstrukcije.

Dobrobiti biciklizma u rekreaciji osim zabave i brzine su toniranje mišića, ubrzavanje metabolizma, što uvjetuje i smanjenje tjelesne težine te oblikovanje tijela.

Za one koji možda ne vole prirodu ili nemaju vremena vrijeme provoditi vani, u zadnje vrijeme se sve više koriste sobni bicikli. Osim svake teretane sad ga posjeduje i većina domaćinstava. Dostupni su i po cijenama a i dosta komforan su način vježbanja.

Prehrana biciklista

Da bi utrošili što manje tjelesnih rezervi i izbjegli potpuno iscrpljenje, biciklisti veliku pažnju poklanjaju ishrani za vrijeme treninga i utrke. Prosječna energetska potrošnja kod biciklista je od 3600-5000 kcal na dan, ali u vrijeme utrke povećava se za 100%, što praktično znači da stalno moraju nešto jesti da bi uspjeli podmiriti energetske i nutritivne zahtjeve. Njihov metabolizam je ubrzan i zato su oni u pravilu mršavi.

Prehrana biciklista prije natjecanja zanimljiva je i zato ju kao tipičnu disciplinu izdržljivosti detaljnije opisujemo. Prosjek kalorijske raspodjele za obroke je: ugljikohidrati 60%, proteini 25% i masti 15%. Dakle, postoji redukcija masti, ali ne potpuna.

Za bicikliste je, kao i za druge sportaše, jako važno da ne dehidriraju tijekom utrke. Nakon treninga ili utrke, treba nadoknaditi tjelesnu masu – vodom, a nipošto pivom! Preporučuje se čak 24 sata kasnije ne piti alkohol jer on potencira dehidraciju.

Profesionalni biciklisti koriste tekući obrok, napitak SPIZ (Spizerinctum), koji se sastoji od masne emulzije, zapravo smjese gotovog tekućeg obroka (Complete Liquid Food), koji je strogo balansiran za bicikliste i druge discipline izdržljivosti. Preparat sadrži 500 kcal i 97 grama ugljikohidrata po obroku, pa bismo mogli reći da je prava kalorijska bomba. Svrha tih sportskih (energetskih) napitaka:

• nadoknada izgubljene tekućine
• nadoknada izgubljenih natrija i kalija (ključnih elektrolita)
• osiguravanje "sirovine" za produkciju glikogena u jetri i mišićima (ugljikohidrata) te
• poboljšanje ukupne fizičke i psihičke performanse vrhunskih sportaša.

Načelno energetske napitke treba uzimati kada trening traje duže od 60 minuta, a najbolje tijekom samog treninga ili natjecanja- Tim lakše ako svoj napitak imate pripremljen u bidonu (ili, jednostavnije, u plastičnoj (pet) boci). Uzima se svakih 15 minuta po 2 dobra gutljaja, nakon svakih 5 km okretanja pedala bicikla. Ako je vrijeme vlažno i vruće, pije se više i češće! Biciklisti na važnim utrkama imaju spojenu cjevčicu s bidonom i svako malo uzmu par gutljaja dragocjene tekućine.

Zahtjevnost biciklizma

Biciklizam je najzahtjevniji sport, ispred triatlona, maratona, skijaškog trčanja i plivanja. U brdskim etapama biciklisti za pet do sedam sati utroše 12500 kcal, a u klasičnim etapama i na treningu kada voze 200 do 250 kilometara, utroše 6000 do 8000 kcal.

Dakle biciklizam je sport broj 1, kada je u pitanju težina, a na toj rang-listi triatlon je drugi, skijaško trčanje treće, maraton tek četvrti...

Mjerila za poredak težine pojedinih sportova i sportskih disciplina su, naravno, medicinska, a potrošnja kalorija za vrijeme natjecanja jasan je dokaz kome je bilo najteže, tko je uložio najviše napora.

Sad kad znate sve činjenice, hoćete radije drugi put do dućana ili bankomata biciklom ili autom? Ja znam na čemu bi vam figura bila zahvalnija! ;)

Tweet

Tweet