Užurban i stresan radni dan ne ostavlja puno vremena za tjelesnu aktivnost i bavljenje sportom. U usporedbi s drugim uobičajenim prijevoznim sredstvima, bicikl je daleko manje opasan po onečišćenje okoliša i time vrlo pozitivnog učinka na zdravlje ljudi koji voze bicikle.

SVI POVOLJNI UČINCI 

Zglobovi i mišići - Analiziramo li samo sagorijevanje kalorija, mogli bismo zaključiti da je biciklizam drugorazredna vježba, jer troši oko 400 do 600 kalorija po satu ovisno o intenzitetu, manje od trčanja ili plivanja u istom zadanom vremenu. Točno je da se trčanjem kalorije brže tope, jer ta aktivnost podrazumijeva pomicanje cijele tjelesne težine vlastitim snagama. No, upravo zbog toga velikom broju ljudi trčanje nije preporučljivo. Premještanje tjelesne mase izaziva stres koljenima i gležnjevima, a pritiskanje pedala za zglobove mnogo je nježnije. Istraživanja su utvrdila da pri vožnji bicikla sjedalo i guvernal nose 70 posto tjelesne težine, umjesto da sve to nose gležnjevi. A što je pojedinac krupniji, to će više štedjeti gležnjeve bicikliranjem u usporedbi s trčanjem. Posljedično, pri bicikliranju je manja vjerojatnost ozljeda, jer ne prisiljavamo zglobove da nose cijelu tjelesnu težinu. Osim što štiti zglobove, osobito kukove, koljena i gležnjeve, okretanje pedala jača muskulaturu, ponajviše kvadricepse i mišiće stražnjice. Onaj tko boluje od diskus hernije ili akutnog išijasa morao bi ipak izbjeći bicikliranje dok se ne oslobodi pratećih tegoba.

Srčanožilni sustav - Razumije se da svaki oblik vježbanja donosi koristi, ali bicikliranje to čini bolje od drugih. Biciklizam vrlo uspješno jača srčanožilni sustav i dovodi do smanjenja stope obolijevanja i smrtnosti od srčanožilnih bolesti. Studije su pokazale da korištenje bicikla poboljšava srčanu funkciju i podiže otpornost i izdržljivost cijelog organizma. Ovaj sport ima povoljan učinak na krvotok, naročito u donjim udovima. Sprječava nastanak oteklina na nogama, jer zahvaljujući ritmičkom kretanju mišića stijenke vena postaju elastičnije. Nije slučajnost da se bicikl često koristi u kardiološkoj rehabilitaciji pacijenata koji su doživjeli infarkt ili su operirali srce.

Dišni sustav - Biciklizam je povoljan i za dišni sustav jer poboljšava kapacitet pluća i čini disanje učinkovitijim. Oboljeli od bronhitisa imaju koristi od okretanja pedala, samo se ne smiju izlagati hladnom i kišovitom vremenu. Oni koji pate od sezonskih alergija, primjerice na pelud, trebali bi izbjegavati vožnju predjelima u kojima se nalazi puno alergena.

Ritmičnost - Još jedna dobra strana bicikliranja je njegova ritmička priroda. Ritmičko okretanje pedala, kao i druge ritmičke aktivnosti, potiče lučenje serotonina, što ublažava napetost i izaziva osjećaj spokoja. Ustrajna i umjereno intenzivna vožnja oslobađa i endorfine, hormone ugode, koji izazivaju osjećaj općeg blagostanja i navode nas da ponovno sjednemo na bicikl i ponovno doživimo jednako iskustvo.

Ostalo - Uz to, istraživanja su pokazala da bicikliranje poboljšava san, topi tjelesne masnoće i smanjuje rizik od pojave šećerne bolesti tipa 2.

BICIKLISTI SU DUGOVJEČNIJI 

Kad se zbroje svi povoljni učinci, ne iznenađuje podatak o većoj dugovječnosti biciklista. Istraživanje na više od 30.000 ljudi u Danskoj pokazalo je da ljudi koji biciklom idu na posao imaju nižu stopu smrtnosti od onih koji koriste motorna vozila. Preciznije, među onima koji ne putuju do posla ovim prijevoznim sredstvom stopa smrtnosti u petnaestogodišnjem razdoblju bila je 39 posto veća nego među biciklistima.

Biciklizam je zahvalan zato jer ga je lako uklopiti u svakodnevicu. Plivanje zahtijeva odlazak do bazena (ako niste rijedak sretnik koji ima vlastiti bazen), rad na spravama podrazumijeva odlazak u teretanu, a za bicikliranje je potrebno samo sjesti na bicikl i krenuti... na posao, u školu ili u dućan. Autori jednog britanskog istraživanja obznanili su da je "bicikliranje jedna od najpogodnijih tjelesnih aktivnosti za većinu populacije jer ju je moguće jednostavno uklopiti u dnevnu rutinu, može se izvoditi raznim intenzitetima i ima malo neželjenih popratnih učinaka."

Bicikliranje nije lišeno rizika, ali njih većinom snose profesionalni biciklisti ili fanatični rekreativci. Jako puno vremena provedeno u sjedalu može uzrokovati smanjenje osjeta u genitalijama, a neka su istraživanja ukazala i na manji broj spermija kod elitnih biciklista.
Neki se od rizika tiču svih biciklista. Rizik od prometne nesreće, prije svih. Jedna je britanska studija utvrdila da biciklisti imaju više izgleda da stradaju na cesti nego pješaci, što je posljedica većeg kontakta s motornim vozilima u odnosu na pješake. Najčešći su termini nesreća jutarnja i popodnevna prometna "špica". Unatoč tome, većina se liječnika slaže da su potencijalne blagodati bicikliranja veće od rizika.

Iako je bicikl prikladan i za osobe slabe kondicije jer se može voziti i vrlo polako, ne zaboravite prije vožnje izvesti vježbe istezanja, naročito nožnih, leđnih i vratnih mišića. Ako se dugo niste kretali, postupno pojačavajte intenzitet, jer se organizam mora prilagoditi povećanim naporima.

Ako niste iskusan biciklist, napominjemo da biste uvijek trebali nositi termosicu ili bocu s vodom, jer je važno biti stalno hidriran. Namjestite sjedalo tako da vam noga ne bude potpuno ispružena kad pritisnete pedalu do kraja. Bolje je da vam stopalo može dosegnuti tlo bez jakog naginjanja ili silaženja sa sjedala, jer vam stajna noga može poslužiti za manevriranje i zaustavljanje.

IZVOR:vasezdravlje.com

Tweet

Tweet