Veteran bosanskohercegovačkog alpinizma, 62-godišnji Naim Logić, početkom januara ove godine zaokružio je svoju alpinističku karijeru usponom na najviši vrh Antarktika i time se svrstao među 400 ljudi koji se mogu pohvaliti tom "titulom". Logić je tako postao i prvi državljanin BiH koji je osvojio najviši vrh Ledenog kontinenta.

Na ovom je mjestu 1936. godine Drustvo planinara u Bosni i Hercegovini (DPBiH) započelo gradnju planinarske kuce, zamišljene kao jedne od najkomforniji planinarskih kuća u Bosni i Hercegovini. Nakon što je DPBiH 1927. godine podiglo prvu planinarsku kuću na Bitovnji, a 1932. i na Pogorelici, ovo je bila posljednja u nizu planinarskih kuća na pravcu koji se pružao glavnim grebenom planinske grupe Vranica (u koji osim same Vranice spadaju i: Ivan planina, Bitovnja, Pogorelica, Matorac, Vitreusa i Zec). Planinarska kuća na Prokoškom jezeru zavrsena je za samo godinu dana, što je svojevrstan podvig uzme li se u obzir nepostojanje pristupnih puteva i isključivo ručni način gradnje, uz trošak od 52.000 ondašnjih zlatnih dinara. Svečano otvorenje odrzano je 5.9.1937. godine u prisustvu velikog broja planinara, gostiju i mještana Fojnice. Planinarska kuca na Prokoskom jezeru pruzala je razmjerno komforan smjestaj planinarima tokom cijele godine. Kao i praktično svi planinarski objekti kuća je na samom početku II svjetskog rata opljačkana i devastirana, kasnije i djelimično oštećena.

Sredstvima Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine obnovljena je poslije rata i 1952. godine predata na upravljanje PD „Vranica“ Fojnica. U narednih 30 godina planinarska kuća na Prokoškom jezeru postala je jedan od najpoznatijih i najposjećenijih planinarskih objekata u Bosni i Hercegovini i zaštitni znak planine Vranice, gotovo jednako kao i samo Prokoško jezero. Znatan doprinos tome dala je i činjenica da je kuća izgrađena na obali ledničkog Prokoškog jezera, ali i cjelokupno prirodno okruženje Vranice. Prokoško jezero i planinarska kuća na njegovoj obali tako su se nadopunjavali i prožimali, oplemenjujući jedno drugo. Na žalost, ljudskim nemarom kuća je 1983. godine unistena u požaru i do danas nije obnovljena.

Iz razloga uvjetovanih tradicijom, ali i prepoznatljivosti termina, objekat će nositi naziv „planinarski dom“, no njegovi će korisnici tek u jednom dijelu biti planinari, što znači da je predviđena polivalentna funkcija.

Obnovu planinarskog doma na Prokoškom jezeru možete pomoći uplatom novčanih sredstava na transakcijski račun

1990470005919861

U korist: Planinarsko društvo “Vranica” Fojnica

Svrha uplate: pomoć za obnovu planinarskog doma na Prokoškom jezeru

Više na http://pdvranica.com.ba/?page_id=872

Naim Logić se 7. januara popeo na Mount Vinson, najviši vrh Antarktike i time kao prvi državljanin BiH kompletirao uspone na sve najviše vrhove svih sedam kontinenata, što je u svijetu poznato kao projekt "Seven summmits“:

Sarajevska Stanica planinarskih vodiča organizira u subotu, 20. prosinca, humanitarni planinarski pohod na Visočicu, a novac prikupljen od sudionika pohoda je namijenjen za liječenje studenta Šumarskog fakulteta kojem je dijagnosticirana leukemija, rekla je u izjavi za Fenu vodič Emira Hukić uz poziv planinarima i ljubiteljima prirode da budu sudionici subotnjeg pohoda.

Istočno Sarajevo - Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske promovisao je večeras u Istočnom Sarajevu vodič i dnevnik Planinarski put "Dr Jovo Elčić" autora Brace Babića.

Bosanskohercegovački sportisti Ismir Jusko i Tomislav Cvitanušić biti će dio ekspedicije "Extreme Samit Teama" iz Srbije, koja će u siječnju naredne godine krenuti u osvajanje Aconkague, najvišeg vrha Južne Amerike, koji se nalazi u Argentini na visini od 6.960,8 metara.

Jučer su pripadnici GSuBiH postavljali sidrišta u stijeni Velikog Kuka u Čvrsnici,na via-feratta stazi koja prolazi kroz najopasniju stijenu u planini Čvrsnici.

U subotu, 18.10.2014. GSS Jablanica je zaprimila poziv za pomoć jer se u predjelu stijena Velikog kuka izgubio planinar iz Beograda koji se u popodnevnim satima odvojio od grupe i od tada mu se gubi svaki trag.

U izboru Sarajevske škole alpinizma Planinarskog saveza BiH, najboljim alpinistima 2013. u Bosni i  Hercegovini proglašeni su Armin Gazić i Haris Kalajdžisalihović, za prvi bosansko-hercegovački uspon u 1300 metara visokoj Sjevernoj stijeni Matterhorna, (4478 m n/v) i Naida Mačkić, za prvi ženski uspon u Bosanskoj smjeri 500 metara visoke Sjeverne stijene Izgorjele grude, na Prenju.

Nagrade alpinistima je uručio počasni vođa SŠA ing. Rašid Mulahusić na Visočici, na početku ovogodišnjeg alpinističkog tečaja, a alpinistkinji, Naidi Mačkić, koja je trenutno u planinama Male Azije, nagrada će biti uručena na završetku škole.

Za proteklih 42 godine, koliko postoji Sarajevska škola alpinizma, preko hiljadu alpinista su stekli znanje i zvanje alpiniste, a neki od njih su uspjeli stati na vrhove najtežih alpskih stijena i himalajskih i svjetskih vrhova, pa i na Mount Everest, (8848 m n/v).

Na ovaj način Sarajevska škola alpinizma želi danas i u budućnosti promovisati vrhunske rezultate bosansko-hercegovačkih alpinista i podsticati mlade na afirmaciji vrhunskih alpinističkih uspjeha.

Vođa sarajevske škole alpinizma, Muhamed Gafić.

U razdoblju od 12.09. do 14.09.2014. godine, na lokacijama Rujište - Prenj i brdo Stolac kod Mostara, održano je polaganje članova Gorske službe spašavanja Stanice Mostar za stjecanje zvanja registrirani gorski spašavatelj po međunarodnim standardima Asocijacije gorskih spašavatelja (IKAR-CISA).