Zlobnici bi rekli da je u današnje vrijeme moguće izmisliti sport doslovno iz ničega pa su tako krplje, stari rekvizit koji je stanovnicima planinskih (pa potencijalno i snijegom zametenih) krajeva služio da ne propadnu u snijeg, sada postale prvorazrednim sportskim rekvizitom.

Krpljanje kod nas nije naročito popularan sport, ali je riječ o sportskoj aktivnosti koja ima sve veću popularnost u svijetu.

Što su uopće krplje?
Riječ je o ovalnim ili četvrtastim pločama koje se izrađuju od najrazličitijih mogućih materijala i pričvršćuju na potplate cipela, gojzerica ili druge obuće za snijeg po izboru. Krplje su posebne jer se čitava težina čovjeka raspodijeli na veću površinu pa se tako umanjuje pritisak na snijeg, a onaj koja nosi krplje ne propada u duboki snijeg već se održava na površini. Nekoć davno, krplje su bile jedini način osvajanja snijegom zametenih krajeva, jedini način putovanja. Nekoć su bile nužnost za preživljavanje u snijegom pokrivenoj prirodi, a danas su jeftin i popularan oblik rekreacije.
Za koga je krpljanje idealno? Za sve one koji nisu ljubitelji utabanih planinskih staza, već za one koji uživaju u vlastitom otkrivanju uvijek novih i zanimljivih putova do vrha. To je i odlična rekreacija za one koji ne znaju skijati, ili im je skijaška oprema skupa ili im je pak preskupo putovanje do skijališta. Krplje su jednostavno otvorile mogućnost da prekrasan planinski svijet postane dostupan i zimi.

- Mnogim ljudima krpljanje je najveći gušt koji postoji: hodaš po čistom, neutabanom snijegu kojim nije prošao nitko prije tebe. Možeš planinariti sam, možeš planinariti u društvu, možeš boraviti u prirodi jednako kao što to činiš u jesen i proljeće, recimo. Možeš jednostavno uživati u snijegu - priča Boris Čujić iz hrvatske tvrtke Iglu Šport koja uvozi krplje, a inače i sam zaljubljenik u krpljanje. U Hrvatskoj je, priča Čujić, krpljanje i dalje slabo poznata rekreativna aktivnost. Slovenci su otišli mnogo dalje po pitanju krpljanja, a zemlja u kojoj je najpopularnije jest Francuska gdje je krpljanje popularnije od skijanja i bordanja.

Nije teško shvatiti razloge tolike popularnosti krpljanja: vjerojatno, baš kao i kad je o planinarstvu riječ, nema jeftinijeg sporta. Za razliku od skijanja za koje je potrebna određena količina opreme, krpljanje je jednostavno i jeftino, i njime se može baviti svatko bez ikakve prethodne obuke ili najave. Jednostavno moraš voljeti prirodu, uživati u njoj i htjeti boraviti na svježem zraku i otkrivati svijet oko sebe, priča Čujić.
Sport za sve generacije

Velika prednost krpljanja nad ostalim zimskim sportovima upravo je u toj dostupnosti: nema dobnog ili spolnog ograničenja, nije potrebna posebna tjelesna sprema, nije potrebna nikakva obuka, škola niti priprema – jedina vještina koju morate imati jest sposobnost hoda. Krpljanje je posebno zabavno za djecu jer nudi čak i mogućnost akrobacija.

No, krpljanje prvenstveno treba shvatiti kao nastavak trekkinga ili planinarenja.
Zimi su takve aktivnosti prilično ograničene. Ako padne snijeg,većina planinarskih staza ostane zametena i potrebno ih je prtiti. S druge strane, na krpljama tih problema nema, a moguće je pokušati otkriti i nove, neistražene putove.
Što vam je potrebno za početak krpljanja? Potrebne su vam krplje, pločice koje se pričvršćuju na potplate cipela, gojzerica, čizmi… Potrebni su vam i štapovi. Mnogi koriste skijaške štapove, ali prikladni su i štapovi za nordijsko trčanje. Koristiti vam mogu i gamaše.
Izvorne krplje bile su izrađene od drvenog ili metalnog obruča koji je bio ispleten trakama ili špagom, a na njega se pričvršćivala obuća. No današnje krplje najčešće se izrađuju od visokokvalitetne plastike koja može zadržati elastičnost do čak -40 stupnjeva Celzija, što je dovoljno za prave sibirske temperature, ali nedovoljno za ekspediciju na Antarktiku. Na donjoj strani krplje imaju metalne zupce (dereze) koji služe za održavanje na sleđenim i skliskim površinama. S gornje strane postoje vezovi za pričvršćivanje obuće.
Inače, zanimljivo je kako su se krplje polako vraćale u modu. Smatra se da su za njihovu popularnost zaslužni borderi koji su ih iznova otkrili, a krplje kakve danas koristimo počele su se razvijati 1950-ih, kada su Gene i Bill Parter počeli eksperimentirati s drugačijim dizajnom krplji. Rezultat su, dvadesetak godina kasnije, bile ovalne, uske i manje krplje kakve je prve počela proizvoditi Sherpa Snowshoe Company. Sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća te moderne krplje postaju popularne među američkim planinarima koji ih u velikom broju koriste.

Kvaliteta se krije u vezovima
Danas postoji 20-ak tvrtki u svijetu koje proizvode različite vrste i oblike krplji. Iskusni krpljari kažu da je najvažnije svojstvo dobre krplje vez jer je to jedini način da vaše stopalo upravlja krpljom. Iako stručnjaci kažu da različitih vezova ima otprilike koliko i vrsta krplji, moguće je ugrubo podijeliti vrste vezova prema namjeni krplje.

Tako imamo tri osnovne kategorije: aerobik/fitness, rekreativne i planinarske. Aerobik/fitness krplje dizajnirane su za trčanje i jaču tjelesnu aktivnost. Rekreativne su namijenjene onima koji uživaju u laganim šetnjama kroz blage uspone i spustove. Planinarske krplje su pak osmišljene za one koji u prirodi provode sate i sate, kombiniraju penjanje i off-trail i općenito, od svoje sportske aktivnosti traže maksimum. Ovisno o namjeni i ozbiljnosti sportaša ili rekreativca, tako se kreće i cijena krplji, otprilike od 500 do 1500 kuna.
Najmanje krplje su najbolje

Još jedno pitanje na koje treba obratiti pažnju prilikom odabira krplji jest njihova veličina. Stručnjaci za krpljanje preporučuju najmanje krplje koje mogu obaviti posao kako treba. Da biste odabrali krplju, morate voditi računa o svojoj tjelesnoj težini, težini svoje opreme te namjeni, tj. ovisi koristite li ih za hodanje, trčanje ili prćenje svježeg snijega. Uzmite sve to u obzir ili jednostavno - zatražite savjet stručnjaka.
Ključ je u slojevitom odijevanju

Kada ste odabrali svu opremu, važno je imati na umu da za krpljanje vrijede ista pravila kao i za druge zimske sportove, a pravila kažu da se treba odjenuti slojevito. Skidajte sa sebe sloj odjeće prije nego se počnete pregrijavati, dodajte novi sloj prije nego se krenete smrzavati. Sve su te upute posebno važne za one koji kreću neutabanim stazama jer treba imati na umu da je sva prilika da ćete planinu ili brdo osvajati sami i da, za razliku od uobičajenih planinara koje možete sresti u druga doba godine, zimi se može dogoditi da se na planini nađete sami.

Izvor 24sata.hr

Tweet

Tweet