Konjuh je planina u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Planina je omeđena: rijekama Seona, Turija, Litva i Oskova na sjeveru, rijekom Gosteljom i magistralnim putem Tuzla – Sarajevo na sistoku, te rijekom Krivajom na jugu i zapadu. Sa Ozrenom, Javorom i Javornikom Konjuh čini dio lanca rubnih (viših) planina koje zajedno sa Trebavcem i Majevicom predstavljaju prelaz Dinarskog planinskog sistema u prostranu Panonsku niziju.
Prosječna visina planine je 1000 metara. Iznad te visine uzdižu se vrhovi: Šuplji Javor (1157 m), Vina Kruška (1088 m), Suho Drvlje (1206 m), Zidine (1180m), Brezina (1120 m), Vrh Konjuha (1328 m) i Bandijerka, vrh Javorja (1261 m), Bijeli Vrh (1272 m) i Zečiji Rat (1275 m) na jugozapadnom grebenu Smolin.
Flora i fauna
Masiv Konjuha pokriven je gustim šumskim zajednicama u kojima preovladava crnogorica (bor, jela i smrča), bukva, javor i u manjem broju hrast. Na planini raste i rijetka i ljekovita lincura – srčanik (Gentiana lutea), koja je na ovoj planini zaštićena i ugrožena.
U šumama Konjuha od divljači se mogu naći mrki medvjed, srna, divlja svinja, vuk, lisica, vjeverica, tetrijeb, a u potocima i rijekama pastrmka i potočni rak. Od zmija na planini žive poskok, šarka, bjelouška, zatim gušter zelembać i daždevnjak.
Kulturno-historijski spomenici
Na planini Konjuh postoji više nekropola stećaka, a samo na općini Kladanj poznato je preko 500 stećaka. Tu si i ostaci karavanskog puta kojim se so prenosila iz Tuzle, kao i više spomenika iz NOB-a.
Zaštita planine
Planinarska udruženja i ljubitelji prirode već godinama nastoje ubijediti vlasti da dio planine proglase zaštićenom prirodnom zonom. Vlada Tuzlanskog kantona je uputila u proceduru Zakon o proglašenju dijelova planine Konjuh zaštićenim dijelom prirode.
Vrh Konjuha (1328 mNv)
Bandijerka - vrh Javorja (1261 mNv)
Suho Drvlje (1206 mNv)
Bijeli Vrh (1272 mNv)
Zečiji Rat (1275 mNv)
Šuplji Javor (1157 mNv)
Zidine (1180mNv)
Brezina (1120 mNv)
Vina Kruška (1088 mNv)