Sjeverni Velebit
Staza 1
Od početne točke staza ide glavnom cestom u smjeru Senja prolazeći kroz zaseok Glavaši te s laganim usponom nastavlja dalje istom cestom do odvojka za svetište Majke Božje od Krasna na Plasi. Do Svetišta dalje vodi dobra makadamska cesta (u dužini od 5km) blagog, uspona koja dijelom prolazi kroz bjelogoričnu i crnogoričnu šumu, a dijelom pruža predivan panoramski vidik na Krasno i okolne vrhove koji ga nadvisuju. Prije same crkve MBK ponovno počinje asfalt odakle se staza serpentinama spušta prema zaseoku Devčići na glavnoj cesti.
Na svetištu svakakotreba posjetiti crkvu Majke Božje od Krasna iz 17. stoljeća. Ako kod crkve skrenete desno prema motelu pružiti će vam se prekrasan vidik na Krasno ali i dijelove Gackog i Ličkog polja, a za dobre vidljivosti i na vrhove južnog Velebita i ličke Plješivice.
Kod Devčića staza skreće desno glavnom cestom do zaseoka Krčić gdje ponovno skreće desno na lokalnu asfaltiranu cestu koja vodi kroz zaseok Dujmišići i Polje gdje se ponovno spaja na glavnu cestu nastavljajući dalje do početne točke.
U Dujmišićima se mogu vidjeti stare šterne od klesanog kamena, različitih oblika, često sa otvorima «grljcima» isklesanim iz jednog kamena, na kojima možete utažiti žeđ ili čuti njihovu povijest od ljubaznih domaćina. U Polju se može vidjeti i župna crkva sv.Ante, te razgledati novootvoreni muzej šumarstva - jedini u Hrvatskoj.
Duljina staze: 14 km
Staza 2
Od početne točke staza vodi glavnom cestom do zaseoka Polje odakle se odvaja lijevo i preko zaseoka Dujmišići do Krčića gdje se ponovno spaja na glavnu cestu kojom preko Devčića ide u smjeru Otočca. Staza zatim skreće desno u smjeru Kosinja asfaltnom cestom u dužini od 1,8 km, pa zatim ponovno desno na makadam, a nakon 300 m ponovno skreće desno na šumski kolski put koji se u početku blago penje a zatim se nešto strmije spušta. Ovo je najteža dionica staze i treba biti oprezan zbog nepredvidivog oštrog kamenja i blata. Za manje iskusne bicikliste preporuča se silazak s bicikla na ovoj dionici. Staza se nakon 1 km ponovno spaja na makadamski put koji vodi kroz živopisni krajobraz pašnjaka, kamenih zidova i crnogorične šume do zaseoka Dolac odakle dalje ide asfaltiranom cestom 2,3 km do početne točke.Druga varijanta: 100 m iza zaseoka Devčići skrene se desno na makadamsku cestu s koje se pruža lijepi pogled na zaseok Dolac, a koja se nakon 2 km ponovno spaja na asfaltnu cestu kojom se nastavlja do početne točke.
Dužina staze: 12 km
Staza 3
U početku kao i staza 1 vodi sve do odmorišta Jatare nakon čega skreće desno na akadamsku cestu kojom se nakon 2,5 km dolazi do zaseoka Dujmišići. Oni koji žele kombinirati više staza mogu 200 m prije Dujmišića na račvanju nastaviti ravno i doći na stazu 1 i 2 kod Devčića. Put prolazi kroz živopisni krajolik kamenih suhozida, prirodnih kamenih ''skulptura'', mirisnog ljekovitog bilja, a s njega se pruža vidik na krasnarske zaseoke i okolne vrhove. Ova staza je posebno zanimljiva u jesen kada se uz nju mogu pronaći pa i iskušati razni šumski plodovi (lješnjaci, drijen, glog, šipak). Od zaseoka Dujmišići staza se dalje ponovno poklapa sa stazom 1 do početne točke.
Duljina staze: 7 km
Staza 4
Kreće se od početne točke kao i kod staza 1 i 3 ali se u zaseoku Krč (na križanju cesta Senj Štirovača) skreće lijevo prema Štirovači. Nakon 150 metara u zaseoku Anići skreće se desno asfaltiranom cestom u smjeru Zavižana tj. zaseoka Vukelići. 100 metara nakon zadnjih kuća, a prije kraja asfalta staza vodi desno makadamskom cestom koja u hladovini crnogorične i bjelogorične šume vijuga između zelenih pašnjaka ograđenih kamenim suhozidima. Nakon 1,7 km staza se lijevo odvaja na kolski put kojim se nakon 500 metara dolazi do zaseoka Ivetići. Odatle dalje nastavlja asfaltom do zaseoka Glavaši i glavne ceste kojom se vozi natrag do raskrižja Krč i dalje istim putem do početne točke. U Glavašima se može posjetiti «Krasnarski park» sa zasađenim autohtonim biljnim vrstama, uređenim stazama i klupama za odmor. Ova staza preporučljiva je onima s manje biciklističkog iskustva.
Duljina staze: 7 km
Kombinacija svih staza. Kreće se stazom 1 sve do Devčića te se dalje nastavlja stazom 2 preko Dolca do uprave NP Sjevrni Velebit, zatim dalje stazom 4 preko Vukelića do Glavaša, a onda stazom 3 preko Ogorka i Dujmišića do početne točke.
Staza 5
Ova biciklistička staza osmišljena je tako da ima tri ulaza (početne točke), Vratnik, Oltari i Sv. Juraj. Od svakog ulaza staze samostalno idu nekoliko kilometara da bi se potom spojile na zajedničku kružnu stazu tzv. prsten.
Prsten je dužine 14 km i ide u smjeru Stolac-Žukalj-Tuževačka glavica-Livadice-Liskovac-Stolac.
Opis staze:
0-prsten: od naselja Stolac staza se penje asfaltnom cestom do naselja Žukalj (1,5 km), a zatim skreće desno na makadamsku cestu kojom se vozi 3,5 km do račvanja cesta kod Tuževačke glavice, te nastavlja desno preko Vedrog polja do račvanja Livadice (3,8 km). Odatle se nastavlja ravno makadamom do naselja Liskovac (3,2 km), a zatim još 1 km asfaltom do Stolca tj. početka prstena.
I varijanta: Vratnik – prsten: staza kreće s prijevoja Vratnik sa parkirališta bivšeg motela (gdje se mogu i ostaviti automobili) makadamskom cestom u smjeru juga do naselja Alan (3,5 km), odakle dalje nastavlja asfaltnom cestom do naselja Stolac (2,7km) gdje se spaja na prsten.
II varijanta: Oltari – prsten: staza kreće iz naselja Oltari asfaltnom cestom ispod kapelice u smjeru sjevera do naselja Rakita tj. račvanja ceste prema Tuževcu (2,6 km) odakle se dalje spušta makadamom do račvanja cesta kod Tuževačke glavice gdje se spaja na prsten.
III varijanta: Sv. Juraj – prsten: staza kreće od magistralne ceste D8 u Sv. Jurju asfaltnom cestom za Novo naselje, te se dalje serpentinama penje do naselja Hrmotine (7 km) svladavajući visinsku razliku od 600 metara. Dalje se nastavlja makadamom preko naselja Samaržije do račvanja Livadice (2 km) gdje se spaja na prsten. 1 km poslije naselja Samaržije moguće je skrenuti desno do vidikovca Crni vrh (0,7 km) gdje se nalazi protupožarna osmatračnica i odakle se pruža prekrasan pogled na podvelebitsko primorje i otoke kvarnerskog arhipelaga. Ova varijanta je najteža jer se kreće s gotovo 0 mnm i konstantno se penje do 1000 mnm zbog čega treba ponesti dovoljno vode i ne kretati po jakom suncu jer je staza dosta otvorena bez hladovine.
