Odabrane planinarske ture po Durmitoru
Masiv Durmitora pruža idealne uslove za planinarenje. Na realtivno malom prostoru, moćnim tektonskim djelovanjem, stvoren je planinski svijet fantastičnih oblika. Oštri vrhovi, neki poput alpskih igala (Minin bogaz, Zupci, Sohe) i oni drugi, masivne kupole i pleća ili strana šarom isjeckana na prutove (Prutaš, Šareni pasovi,), vertikalno zasječeni (Savin kuk , Šljeme,) odjeveni u ruho unikatno (Međed), jarko obojeni (Crvena Greda) ili oni treći sedleni (Sedlen greda), uvijeni ( Uvita greda), obli (Obla glava), usamljeni ( Stožina) i dr.
Zastrašujući, tamni, svijetli, minijaturni, gorostasni i svi oni skupa, na najbolje markiranom planinom na ovim prostorima su pravi raj za planinare. U nastavku ćemo Vam predočiti odabrane planinarske ture ka nekoliko navisočijih vrhova Durmitora.
BOBOTOV KUK – 2.523m
Bobotov kuk je najviši vrh na Durmitoru. Uspon na ovaj vrh nije samo trofej planinarskog poduhvata, već i impresivno saznanje i doživljaj raznolikosti planinskog reljefa. Ovo naročito važi za uspon sa sjeverne strane od Žabljaka. Već u podnožju, prolazi se kroz prašumsku zonu usred koje se nalazi Crno jezero. Poslije uspona, strmom stranom i neravnim dnom moćnog ledničkog toka, stiže se u katun Lokvice. Odavde, preko Biljegovog dola i ledničkog cirka Valoviti do, ugledaćete divovski lednički cirk Škrku, dubine 800 m. Odatle, nekih dvadeset minuta hoda, stiže se na sam vrh. Vidik sa Bobotovog kuka je nezaboravan i zahvata široko područje u radijusu od nekoliko stotina kilometara – od planine Rudnik na sjeveru do Orjena i Jadranskog mora na jugu, i od Kopaonika na istoku do Čvrsnice na zapadu. Osobito upečatljiv utisak ostavljaju planinski lanci crnogorskih planina, ispresijecani riječnim dolinama i živopisnim kanjonima, kao i zatalasane planinske površi, smještene oko Durmitora. Pogled na masiv Durmitora otkriva svu ljepotu nastanka ove planine, a poseban doživljaj predstavlja pogled na Škrčku uvalu i dva prekrasna jezera smještena u njoj, zatim nevjerovatne figure Šarenih pasova, neobični izgled grebena Zubci i panoramu Valovitog dola, preko koga se vidi Crno jezero i Jezerska povrč. Opisani jednodnevni izlet je nezaboravan i ne ostaje samo na njemu. Trajanje uspona 5h i 30 min.
BEZIMENI VRH – 2.487m
Žabljak (1.450 m) – Lokvice (1.800 m) – Biljegov do (1.965 m) – Valoviti do (2.080 m) – Bezimeni vrh (2.487 m). Trajanje uspona 5 h i 15 min. Visinska razlika 1.040 m. Vrlo naporna tura, zbog prelaska prostranog krševitog područja. Pod samim vrhom se nalazi snježnik, do početka avgusta.
MININ BOGAZ – 2.387m
Prvi je na rang listi durmitorskih vrhova po vitkosti. Oštar vrh, alpska igla, nosi ime pastira i lovca koji je na ovom vrhu i oko njega imao svoju čekalicu. Uspon od Žabljaka (1.450 m) – Lokvice (1.800 m) – Biljegov do (1.965 m) – Sagorjele ploče (2.120 m) – Minin bogaz (2.387m). Trajanje uspona 4h i 15 min. Naporna tura, zbog prelaska prostranog krševitog područja.
MEĐED – 2.287m
Dok je Crno jezero, taj drugi član velelepnog pejzaža, postalo šetalište, kupalište za sve brojnije turiste, njegov gorostasni susjed, nesebično podarivši blistavim jezerskom ogledalu svoj tamno zeleni lik, na radost obožavalaca prirode, ostao je “devičanski” čist. Za one planinare, koji nemaju planinarskog iskustva kretanja po srednje visokim planinama, ova tura na Međed je najeksponiranija i na mnogim mjestima zahtijeva veliku pažnju pri kretanju. Žabljak ( 1.450m) – Inđini dolovi (1.750 m) – Klještina – Mali međed (2.223 m) – Grebenski prelaz do Velikog Međeda (2.287m). Trajanje ture 4 h.
SAVIN KUK – 2.313m
Uz Međed, ovo je posjetiocima Durmitora najpoznatiji vrh. Staza do samom vrha, napravljena je još početkom dvadesetog vijeka za izlazak crnogorskog suverena Kralja Nikole prvog. Osim toga, ovaj vrh je privlačan i zbog legende o Savinoj void, za koju se tvrdi da je ljekovita. Predlažemo sledeću maršutu: Crno jezero (1.416 m) – izvor – Točak ( 1.540 m) – Mioč Poljana (1.569 m) – Savina voda (2.212 m ) – Savin kuk (2.313 m). Duzina trajanja 3 h.
ŠLJEME – 2.455m
Šljeme nije u pravom smislu vrh, već prostrana krečnjacka gromada zaravnjenog tjemena, na visini od 2.400 metara, duzine 2 km, sa koga se u vidu glavica siroke osnove, nižu najizrazitiji vrčici do visine od 2.455 m, koliko dostiže najviši od njih. Žabljak (1.450m) – Motički gaj – Poljana – Korita – Panalj (1.813 m) – Šupljika (1.930 m) – Čista strana – Vrh Šljemena ( 2.455 m). Trajanje uspona 4h i 30 min. Visinska razlika 1.001 metar. Veoma naporna tura, obzirom na daljinu i visinsku razliku.
PLANINICA – 2.330m
Ovaj durmitorski vrh sve vise stiče glas prvorazrednog vidikovca, na čvorištu najviših vrhova Durmitora. U slučaju pogodnog vremena, može se provesti šitav dan u odmoru i doživljavanju najživopisnijeg planinskog svijeta kod nas. Žabljak (1.450m) – Ivan do (1.470 m) – Zminje jezero (1.520 m) – Ališnica – Planinica (2.330 m). Trajanje ture 4 h. Visinska razlika 900 m.
CRVENA GREDA – 2.175m
U luku planinske panorame visokog Durmitora, posmatrane od Žabljaka, Crvena greda sa Velikim Štuocem završava ovaj impozantni luk na ivici kanjona Tare. Žabljak (1.450 m) – Ivan do – Bosača – Jablan jezero ( 1.880 m) – Crvena greda (2.175 m). Trajanje ture 3 h. Do Jablan jezera lako, a dalje umjereno naporno zbog znatne visinske razlike i prostranstva područja kretanja.
PRUTAŠ – 2.393m
Prutaš je izuzetan vrh, ne samo na Durmitoru, već i šire. Krase ga blage linije grebena, zelene planinske strane, čudesni kosi slojevi ¨Prutovi¨, po kojima je dobio ime. Ako neki vrh na Dumritoru može biti sinonim prijatnog uspona i uživanja u čarobnoj visokogorskoj sredini, onda je to svakako Prutaš, Dobri do- izvor Šarban 1.700 m – Škrčko ždrijelo (2.114 m) – Prutaš (2.393 m). Trajanje 3 h i 15 min.
Ovo su samo neki od durmitorskih vrhova koje možete, da ne kažemo i morate, osvojiti kada posjetite ovu planinu. Prilikom obilaska durmitorskih vrhova, imaćete priliku da se upoznate i sa LEDENOM PEĆINOM, u kojoj se priroda poigrala i stvorila predivne ledene ukrase, stalaktite i stalagmite. Zadovoljstvo disanja čistog vazduha, uživanja u netaknutoj prirodi i ukus studene planinske vode, ne može se opisati riječima – to se mora doživjeti.
